Smjene godišnjih doba i nestabilno vrijeme uzrokuju oscilacije krvnog pritiska. Na to posebnu pažnju trebaju obratiti pacijenti s kardiovaskularnim problemima, upozoravaju ljekari, ali ni zdrave osobe ne bi trebale ignorirati “šetanje” pritiska.
Promjene vremena
Stres, fizički napor, strah, uzbuđenje, pa i nagla promjena vremena, samo su neki od uzroka koji dovode do promjene arterijskog pritiska.
Zdrave osobe nemaju razloga za veliku zabrinutost, ali srčani bolesnici moraju voditi računa i redovno uzimati terapiju, naročito tokom čestih temperaturnih promjena.
Simptomi koji ukazuju na pad krvnog pritiska su: slabost, malaksalost, preznojavanje, gušenje, nesvjestica.
Glavobolja, bol iza grudne kosti, mučnina i povraćanje, znak su da je došlo do njegovog porasta.
Nagla promjena temperature zraka dovodi do širenja krvnih sudova i smanjene koncentracije kisika. Posljedica ovoga su česte varijacije krvnog pritiska, koje mogu dovesti do infarkta srca i moždanog udara.
Dokle god pritisak oscilira od 15 do 20 milimetara živinog stuba, nema razloga za zabrinutost. No, ukoliko prelazi 139/89 milimetara živinog stupca, to znači da je izvan granica normale. Ako krvni pritisak često preskače ove vrijednosti, neophodno je obratiti se ljekaru, jer ovu ukazuje na hipertenziju, koja zahtijeva terapiju lijekovima.
Štetne navike
Osim lijekovima, arterijski pritisak moguće je stabilizirati promjenom načina života, a to prvenstveno znači odvikavanje od štetnih navika, kao što su konzumiranje alkohola i pušenje.
Redovna fizička aktivnost, dovoljan unos tečnosti, zdrav način ishrane i vođenje računa da tjelesna težina bude u granicama normale mogu, također, stabilizirati krvni pritisak.
Moždani udar
Oscilacije pritiska naročito su opasne za osobe koje su već imale moždani ili srčani udar. Nagli porast gornjeg pritiska povećava rizik od ponovnog infarkta, dok skok donjeg može izazvati moždani udar. Osobe koje imaju hipertenziju, trebaju povesti računa o tome.
Promjena terapije
Ukoliko se često dešava da se pritisak previše snizi i opadne ispod normale, to je znak da potraže ljekarsku pomoć. U tom slučaju, neophodna je promjena terapije.
Kada je nizak
Hipotoničarima se propisuju higijensko-dijetetske mjere koje podrazumijevaju unošenje više soli u organizam. To se može postići pijenjem tečnosti, a posebno mineralne vode s natrijem. Obična voda samo projuri kroz bubrege, dok se natrij iz kisele vode zadržava u organizmu i tako utječe na smanjivanje tegoba kod niskog pritiska.
Gornji i donji
Podjednako je opasno kad variraju i donji i gornji pritisak. Rast donjeg pritiska nosi opasnost od moždanog udara, a ako gornji pretjerano skoči, onda postoji rizik od infarkta srca. Nije dobro ni kad visok pritisak, 150 sa 90 recimo, padne na 90 sa 60, jer to može ukazivati na probleme s krvnim sudovima.
