Vladajuća turska Stranka pravde i razvoja i službeno je potvrdila da će njen aktuelni lider i predsjednik Republike Turske biti kandidat na predstojećim prijevremenim predsjedničkim izborima 24. juna, javlja Anadolu Agency (AA).
“Naš kandidat je čovjek naše nacije. Zajedno s alijansom, proglašavamo Recepa Tayyipa Erdogana za našeg predsjedničkog kandidata“, izjavio je turski premijer Binali Yildirim na današnjoj sjednici Kluba parlamentarnih zastupnika AK Partije.
Prethodno je 316 parlamentarnih zastupnika iz reda AK Partije podržalo kandidaturu Erdogana na predsjedničkim izborima.
Kandidate za predsjedničke izbore u Turskoj mogu imenovati zastupnički klubovi parlamentarnih stranaka sa najmanje 20 potpisa ili građani peticijom sa minimalno 100.000 potpisa.
Jučer je i parlamentarni zastupnički klub MHP-a podržao Erdoganovu kandidaturu na izborima.
Službeno će Erdoganovu kandidaturu sutra u prijepodnevnim satima Vrhovnoj izbornoj komisiji Turske predati turski premijer Yildirim i lider MHP-a Devlet Bahceli.
Prijevremeni predsjednički i parlamentarni izbori u Turskoj će biti održani 24. juna ove godine, a vladajuća AK Patija na izbore će izaći u alijansi sa dosadašnjom opozicionom Partijom nacionalnog pokreta (MHP).
Kao prvi predsjednik izabran na direktnim izborima Erdogan je na funkciju predsjednika Turske došao 2014. godine. Prethodnih 11 godina bio je premijer te zemlje.
U slučaju pobjede na junskim izborima, Erdogan će postati i prvi turski predsjednik kojem će reforma političkog sistema u Turskoj dati široke izvršne ovlasti.
Velika narodna skupština Republike Turske prošle sedmice je usvojila paket izmjena i dopuna zakona koje se odnose na usklađivanje normi i provedbu ustavne reforme koja je odobrena na prošlogodišnjem referendumu, a kojom Turska prelazi sa parlamentarnog na predsjednički sistem upravljanja.
Usvojenim paketom usklađen je i Izborni zakon Turske po kojem će biti održani predstojeći prijevremeni predsjednički i parlamentarni izbori.
Shodno ustavnim izmjenama, ukida se pozicija premijera, a izvršne ovlasti nakon izbora preuzima predsjednik države. Zakonodavne ovlasti i dalje će biti koncentrisane u parlamentu, s tim da će parlament brojati 600, umjesto dosadašnjih 550 zastupnika.
Još jedna od izmjena koja se odnosi na parlament je to što će kandidati na parlamentarnim izborima moći biti svi punoljetni građani sa napunjenih 18 godina na dan izbora, za razliku od dosadašnje donje starosne granice od 25 godina.
Predsjednik države i parlament se biraju na mandat od po pet godina.
Ista osoba ne može biti kandidat za predsjednika i člana parlamenta, a jedna osoba može najviše u dva mandata obnašati funkciju predsjednika zemlje.
Za pobjedu na predsjedničkim izborima kandidat mora osvojiti natpolovičnu većinu glasova, a u slučaju da niti jedan kandidat to ne ostvari, za 15 dana će biti održan drugi krug izbora u kojem bi ostala dva kandidata koji u prvom krugu osvoje najviše glasova.
