Izvor zaraze za čovjeka su domaće životinje: ovce, koze, goveda, svinje, ali to mogu biti i druge domaće i divlje životinje. Najviše uzročnika se nalazi u mliječnim žlijezdama, materici, i posteljici zaražene životinje. Životinje mogu mjesecima i godinama izlučivati uzročnike u mlijeku i drugim ekskretima. Izlučene bakterije se dugo zadržavaju u vlažnoj zemlji i vodi.
Putevi prenošenja i širenja
Ljudi se najčešće zaraze:
- kontaktom sa zaraženom, oboljelom ili uginulom životinjom, odnosno njihovim izlučevinama tj. sekretima, krvlju, urinom, vaginalnim sekretom, pobačenim plodovima, a posebno posteljicom, preko povreda na koži
- upotrebom nekuvanog mlijeka ili mliječnim proizvoda i dovoljno termički neobrađenog mesa i mesnih proizvoda zaraženih životinja
- udisanjem prašine
- rjeđe se bolest prenosi sa bolesnog na zdravog čovjeka
Ulazno mjesto infekcije je sluznica probavnog trakta, disajnih puteva, konjuktive ili kože. Od bruceloze najčešće oboljevaju ljudi koji profesionalno dolaze sa životinjama (veterinari, uzgajivači stoke, mesari, lovci, poljoprivrednici itd.)
Vrijeme ulaska bakterija u organizam do pojave prvih znakova i simptoma oboljenja kod ljudi je različito i teško se utvrđuje. Obično traje od 5 do 60 dana, a ponekad i nekoliko mjeseci.
Početak bolesti je jedva primjetan sa opštim infektivnim sindromom: opštom slabošću, malaksalošću, gubitkom apetita. Najizraženiji simptomi i znaci su: smjena perioda visoke temperature sa periodima bez temperature, obilno znojenje naročito noću, glavobolja, bolovi u zglobovima i mišićima slični reumatizmu, otoci zglobova, a ponekad i upala testisa. Postoji više “lokalizacija” ove bolesti i to: na kostima i zglobovima, genitalnim organima, plućima, srcu, jetri i nervnom sistemu
Dijagnoza se teško postavlja samo na osnovu kliničke slike, stanja ili izgleda bolesnika, pogotovi na početku bolesti. Zbog toga se dijagnoza postavlja klinički, epidemiološki, a najvažnija metoda je serološki pregled krvi sumnjivih osoba.
Terapija se vrši primjenom antibiotika, a u težim slučajevima bolničkim liječenjem.
Mjere zaštite
Potpuno suzbijanje bruceloze kod ljudi bazira se na striktnom i rigoroznom provođenju veterinarskih mjera i iskorjenjivanju oboljenja kod životinja.
Mjere koje se preporučuju:
- meso oboljelih osoba nikako ne koristiti i ishrani
- obavezno koristiti kuvano mlijeko i mliječne proizvode od kuvanog mlijeka
- sirovo mlijeko i proizvode od takvog mlijeka ne koristiti u ishrani
- zdravstveno prosvjećivanje stanovništva
- zdravstveni nadzor nad licima koja se profesionalno bave čuvanjem i njegom stoke, preradom sirovih životinjskih produkata i veterinarski nadzor nad životinjama
Bruceloza kod životinja
Bruceloza životinja se karakteriše nekrotičnim promjenama napadnutih organa i pobačajem gravidnih životinja. Bruceloza se u zdravi uzgoj najčešće unosi nabavkom novih životinja, te se brzo širi manifestujući se pobačajima. Najosjetljivije su mlade polno gravidne životinje. Pojavi bolesti pogoduje stres, nehigijensko držanje i slaba ishrana.
Dijagnoza oboljenja kod životinja se postavlja serološkim pregledom krvi, a svaki pobačaj je sumnja na oboljenje.
Liječenje se ne provodi, a sva oboljela stoka se prinudno ubija. Kod velikog broja pozitivnih grla u stadu treba ukloniti čitavo stado i izvršiti završnu dezinfekciju.
