Ksenija Sobčak, ruska predsjednička kandidatkinja, najavila je osnivanje nove stranke, Partije promjena.
Vijest o osnivanju objavljena je tokom predizbornog skupa, pred nekoliko hiljada pristalica na stadionu u Moskvi, javlja Marija Petkova, Al Jazeerina reporterka.
Sobčak je jedan od sedam protivkandidata ruskog predsjednika Vladimira Putina na izborima koji će biti održani 18. marta.
Ona je objavila da osniva stranku sa Dmitrijem Gudkovim, bivšim opozicijskim parlamentarcem i sinom bivšeg KGB-ovog oficira i političara Genadija Gudkova.
“Želimo normalan život. Nećemo dozvoliti da naša budućnost bude ukradena. Ujedinjujemo se u Partiji promjena kako bi se ove promjene ostvarile”, rekla je ona pred hiljadama pristalica.
Tokom kampanje ona je o ubijenom opozicijskom čelniku Borisu Njemcovu govorila kao o prijatelju. Prikazala je kratki film u kojem se spominje on i deseci drugih novinara i političara koji su ubijeni od 1990-ih godina.
Kritike Navaljnog
Sobčak, koju je za predsjedničkog kandidata nominovala stranka Građanska inicijativa, predala je 25. decembra prošle godine dokumente ruskoj Centralnoj izbornoj komisiji.
Ona je kćerka reformističkog gradonačelnika Sankt Peterburga Anatolija Sobčaka, čiji je zamjenik svojevremeno bio aktuelni ruski predsjednik Vladimir Putin.
Sobčak se pozicionira kao neko ko je protiv svih ostalih i ko želi privući građane nezadovoljne svim ostalim kandidatima.
Neki analitičari vide njenu kandidaturu kao pokušaj Kremlja da oživi predsjedničku utrku, prenio je ranije AP.
I prije najave Sobčak da će se kandidovati opozicijski prvak Aleksej Navaljni, koji se ne može kandidovati zbog krivične presude, upozorio je da bi to moglo ići naruku Kremlju zato što bi njen ulazak u predsjedničku utrku podijelio opoziciju.
Sobčak je odbacila kritike Navaljnog i rekla da želi da se on kandiduje i da bi mogla povući kandidaturu ako se to dogodi.
Ona, naprimjer, vjeruje da su se ruski hakeri koji rade za Vladu miješali u američke izbore 2016. godine.
Sobčak, također, dovodi u pitanje rusko pripajanje Krima, ocjenjujući da su zapadne sankcije zaslužena kazna za to, a kritikuje i odnos vlasti prema neistomišljenicima.
Uprkos tome, mnogi politički posmatrači skeptični su prema njoj, ocjenjujući da ona samo imitira liberalnu proreformsku agendu, navodi AP.
