Zbroje li se tome podaci iz prethodnih godina, dođe se do frapantnog podatka – da je od početka 1996. do kraja 2011. s popisa bh. državljana izbrisano čak 55.214 osoba.
Prema podacima Ministarstva, usamljeni primjeri odricanja koji su evidentirani u prvim poratnim godinama, naglo su povećani u 2001., kada se brojka počela mjeriti u hiljadama. Najviše zahtjeva za odricanje bilo je 2003. godine – čak 9.070. U posljednjih nekoliko godina, broj ispisa je konstantan – tri hiljde i nekoliko stotina.
– Ministarstvo nema evidencije o tome čije državljanstvo bivši BiH državljani uzimaju, niti imamo nadležnost da vodimo takve evidencije. Kada je riječ o razlozima zbog kojih se osobe odriču bh. državljanstva, oni nisu dužni navesti razloge, tako da o tome ne možemo govoriti – kazala nam je Zorica Rulj, portparol Ministarstva.
Dvije cijene
Osim izjave o odricanju i ostale dokumentacije, oni koji se odriču bh. državljanstva trebaju priložiti i uplatnicu od 200 KM za osobe koje imaju, odnosno stječu državljanstvo država bivše SFRJ, a za osobe koje imaju ili stječu državljanstvo drugih država, uplatnicu od 800 KM administrativne takse po predmetu.
