Hranjive materije iz majčinog mlijeka su lako probavljive i idealno su usklađene sa svim nutritivnim potrebama dojenčeta. Taj niz osobina koje vrlo povoljno utječu na razvitak i zdravlje osnova su za pretpostavke da bi majčino mlijeko moglo u sebi kriti mnoge neotkrivene potencijale.
Tako je američki naučnik James Anderson postavio sebi u zadatak potragu za tim neotkrivenim potencijalima. Povod mu je bila stara narodna priča da su dojena djeca inteligentnija.
Zajedno sa svojim kolegama Bryanom Johnstoneom i Danielom Remleyem u jednoj meta-studiji uporedio je rezultate dvadeset studija koje su se bavile utjecajem majčinog mlijeka na duhovni razvoj djeteta. Uporedni parametar u svim slučajevima bio je koeficijent inteligencije IQ).
Rezultat: Majčino mlijeko, čini se, stvarno podstiče duhovni razvitak. Na testovima inteligencije dojena djeca postižu bolje rezultate. Njihov koeficijent inteligencije u prosjeku je za tri poena bio viši nego kod djece koja nisu dojena.
Identificirani su i mogući uzroci toga “efekta koji čini pametnijim”: Radi se o višestruko nezasićenim masnim kiselinama DHA i AA. Prva je, pored ostalog, od velikog značaja za razvitak mozga i očiju. Čak 40 procenata masnih kiselina u mozgu čini DHA. A DHA i AA nakupljaju se u mozgu dojene djece i podstiču njihov duhovni razvitak.
Rezultati istraživanja potvrdili su ono što su naučnici već dugo pretpostavljali: Majčino mlijeko, očito je, sadrži pravi koktel djelotvornih supstanci. A masne kiseline koje podstiču razvitak inteligencije bitan su dio toga koktela.
