Na sjednici Savjeta ministara u Briselu razgovarano je o upravljanju Schengen i zajedničkom evropskom sistemu azila. Poslije prošlogodišnjeg talasa imigranata sa sjevera Afrike EU sa zabrinutošću prati situaciju sa imigrantima sa Bliskog istoka, koji preko Turske i Grčke ulaze u šengensku zonu.
Njemačka i Austrija zatražile su od Grčke da pooštri imigracionu kontrolu na svojim granicama, preko kojih iz Turske u šengensku zonu ulazi i do 2 000 imigranata nedjeljno. Iako najnoviji podaci ukazuju na pad tog broja, Austrija i Njemačka predlažu eventualno vraćanje graničnih kontrola unutar Schengena da bi bili zaustavljeni ilegalci.
Pred evropskim ministrima nalazi se i prijedlog Evropske komisije od prošle godine.
“Ako su primjetni konstantni nedostaci jedne zemlje u obezbjeđivanju svojih granica, a poslije primjene svih ostalih mjera pomoći – finansijske, tehničke, pomoći u ljudskim resursima – postojala bi mogućnost da zemlje članice koje dijele granice sa tom zemljom privremeno uvedu granične kontrole unutar Schengena”, objašnjava Micaele Chercone, portparol Evropske komisje.
Grčka je prošlog mjeseca najavila izgradnju zida, dugog deset kilometara, na jednom dijelu granice sa Turskom, koja se inače proteže na 200 kilometara, uglavnom duž rijeke Evros.
Unutar EU može se čuti da su “zidovi rješenja iz prošlosti” i da Grčka predstavlja “otvorena vrata” za dalji ulazak u šengenski prostor.
Istovremeno, Evropska komisija poručuje da će pomoći u poboljšanju zabrinjavajuće humanitarne situacije sa imigrantima u Grčkoj, ali da neće učestvovati u finansiranju izgradnje grčkog zida – navodi Deutsche Welle.
I dok sedam zemalja EU (Austrija, Belgija, Francuska, Njemačka, Holandija, Švedska i Velika Britanija) traže “akcioni plan” koji bi obuzdao priliv ilegalnih migranata u Uniju, među članicama, ali ni u evropskim institucijama, još nema konsenzusa o uvođenju graničnih kontrola unutar Unije.
