Nakon mjesec i više dana izluđivanja građana Kosova i ključnih međunarodnih faktora inicijativom za ukidanje Zakona o Specijalnom sudu za ratne zločine, “trinom” kosovske vlast, odnosno “ratni komandanti”, odjednom je promjenio stav i “predao se”. “Specijalni sud ne može biti ukinut i neće biti ukinut. To je stav države, a ne mišljenje”, rekao je predsjednik države Hashim Thaçi uoči desete godišnjice (17. februara) proglašenja nezavisnosti Kosova.
Njegovo odustajanje od ukidanja tog suda došlo je nakon što je predsjednik Skupštine i vladajuće Demokratske partije Kosova Kadri Veseli prvi izneo stav da je “poslanička inicijativa za ukidanje Specijalnog suda neprihvatljiva”. I premijer Ramush Haradinaj odustao je od podrške ukidanje Specijalnog suda i svoj stav je izneo u intervju za Deutsche Welle. On je stalno tvrdio da je “za ukidanje tog suda i da će poštovati volju poslanika, jer vlada polaže račune skupštini, od koje je birana, a ne stranim doplomatama”.
Inicijativa za ukidanje Specijalnog suda, pokrenuta od 43 poslanika u parlamentu 22. decembra prošle godine, koja je inicirana i imala podršku čelnika vlasti u Prištini, naišla je na žestoke kritike ambasadora zemalja “Qvinte”, posebno američkog Grega Delawieja. On je čak zapretio da će, ukoliko inicijativa bude prihvaćena u Skupštini, političari trpeti ozbiljne posledice i upozorio Thaçija, Haradinaja i Veselija da će “doživeti sudbinu Slobodana Miloševića”.
Kad se naljuti Edi Rama…
I albanski premijer Edi Rama kritikovao je kosovske političare u vezi sa inicijativom za ukidanje Specijalnog suda, poručivši im da se ponašaju kao “krava koja daje puno mlijeka, a onda šutne kantu i prospe ga”. Rama je prozvao Thaçja, Haradinaja i Veselija da se, “umjesto da rješavaju velike probleme koje Kosovo ima, oni trude da naprave nove”.
Opoziciona stranka Samoopredjeljenje (Vetvendosja) smatra da inicijativa poslanika za ukidanje Specijalnog suda ima za cilj da se “ime predsjednika Thaçija ukloni sa eventualne liste optuženih”, kako je naglasio njen čelnik Albin Kurti. On je ocjenio da “na Kosovu mnogi političari treba da budu optuženi kao kriminalci za ono što su učinili našem narodu, ali ne kao ratni zločinci”.
Nezavisno od odustajanja kosovskih lidera od inicijative, poslanici vladajuće PDK-a, koji su potpisali inicijativu za ukidanje suda, sada tvrde da odluka kosovskih lidera, pa i predsjednika te stranke, da se povlače na njih neće imati uticaja i da će oni odlučiti zajedno kao grupa poslanika kako će postupiti. Takođe protiv promjene stava državnih funkcionera su se izjasnili i rukovodioci Organizacije vetarana rata bivše Oslobodilačke vojska Kosova i udruženja porodica palih boraca, koji su i inicijatori peticije za ukidanje Specijalnog suda. Oni čak prijete da će, ukoliko ne izglasaju ukidanje tog suda, preduzeti konkretne korake kako bi spriječili rad Specijalnog suda.
Poznavaoci političkih prilika ocjenjuju da sve ovo što je uradila vlast sa Specijalnim sudom može se opisiti kao “velika prevara”. U prvom redu, oni su “uvijek bili skloni da prevare sve one ratne drugove i pripadnike klanova sa kojima su stalno i aktivno dugo povezani, sa ciljem da amortizuju njihovo nezadovoljstvo i revolt, ukoliko oni budu potencijalni optuženici Specijalnog suda”. Dakle, aktuelni “trinom” ovu prevaru je učinio sa ciljem da štiti sebe i pozicije gdje se nalaze od mogućih napada svojih kolega. Sa druge strane, dajući moralnu boju svim ovim procesima u smislu “OVK nije za optuživanje; štitimo vrijednosti rata; istrage imaju jendoetnički karakter” i slično, oni su potajno kamuflirali ovu dimenziju odbrane lične vlasti i svoje uske interese.
Uzmi, pa ostavi, pa opet prihvati…
Inicijativa za ukidanje Zakona o Specijalnom sudu “završava neslavno, pa čak i sramno”, primjetili su neki analitičari. Onako kako je i započeo, neslavno se završava avantura Thaçija, podržana i od premijera Haradinaja, i predsjednika Skupštine Veselija. Nakon neprestanih kritika posljednjih mjeseci na račun Specijalnog suda i nakon “prljave igre za ukidanje zakona”, Thaçi sada obećava da “sud neće biti ukinut, i to je stav državnog vrha”. Čak kaže da “galama” oko ovog suda nije ni bila potrebna i bila je preuveličana.
“Skupština Kosova usvojila je jasnu, odlučnu i čistu odluku avgusta 2015. godine, što je Kosovo prihvatilo – iako u okolnostima ‘uzmi ili ostavi’ – da osnuje sud i ta odluka ja na snazi”, rekao je Thaçi. Tako se, nakon poraza da postigne cilj, on sada pojavljuje kao “garant primjene te međunarodne obaveze”, koju je nekad nametnuo da se usvoji, a poslije dvije godine se predomislio. Nakon svega, postavlja se pitanje: ukoliko je sve bilo u redu sa Specijalnim sudom i “trinomu” je bilo jasno da je njegovo ukidanje nemoguće, zašto je onda bilo potrebno da se krene u ovu opasnu avanturu za budućnost zemlje, zašto je trebalo neprijateljstvo sa savezničkim zemljama, zašto je trebalo da se građani terorišu raznim izjavama i postupcima?
Odgovora je više, ali najuverljiviji može biti da je sve urađeno da se izmjeri puls javnosti, a prije svih međunarodnih faktora: šta bi se desilo ukoliko bi se stvarno sprovela jedna ovakva “suluda inicijativa”, kao ova o ukidanju Specijalnog suda. Naravno da postoji mogućnost da je sve bilo kao prijetnja da se napravi druga vrsta političke trgovine. Na kraju krajeva, i sam predsjednik je ranije izjavio da su mu u zamjenu za osnivanje Specinjalnog suda obećana mnoge pogodnosti za zemlju: investicije, vizna liberalizacija, učlanjenje Kosova u razne međunarodne organizacije…
Analitičari i predstavnici opozicije kažu da ovaj postupak Thaçija nije nikakvo iznenađenje, jer je on poznat po ovakvim političkim egzibicijama. Ocjenjuju da je jako nemoralno što Thaçi prije podne kaže jedno, a popodne drugo, a ovo sa Specijalnim sudom nije jedini primjer. Jer, kako je rekao prvi šef Misije Ujedinjenih nacija na Kosovu Bernard Kouchner: “Thaçi popodne stvara problem, a ujutro zove telefonom i nudi rješenje.” Na Kosovu svi znaju da on želi da bude “gospodar prstenova”, ili osoba koja odlučuje o svemu zarad ličnog interesa.
I KFOR prati situaciju
Ovakve drastične promene stavova političara o temama kao što je Specijalni sud ili demarkacija granice sa Crnom Gorom, kao i nepoštovanje zahteva i sugestije ključnih međunarodnih faktora, potvrda je njihove neozbiljnosti i neodgovornosti prema građanima i međunarodnoj zajednici i obavezama, jer oni, konačno, svoj interes stavljaju iznad opšteg i državnog. Tako da, i pored ovakve promene stava, štete su već učinjene, jer se u međunarodnim krugovima i medijima Kosovo svrstava u neozbiljnije države u odnosu na međunarodne obaveze koje je prihvatila, ali i prema svojim građanima.
Specijalni sud, kako ocenjuju poznavaoci kosovskih prilika, prodrmaće političku scenu Kosova. Odmah nakon obeležavanja 10. godišnjice nezavisnosti Kosova, očekuje se da će Specijalno tužilaštvo podići prve optužnice protiv nekih “velikih riba”, čiji uticaj na Kosovu nije mali. Oni će, preko svojih pristalica, a pre svega organizacija veterana rata, čiji broj je veći od 60.000, nastojati da protestima podignu političku temperaturu, izazovu nasilje i sukobe širih razmera i time destabilizuju zemlju. Zbog tih “najava”, ovih dana je Kosovo posetio komandant zajedničkih snaga NATO-a u Napulju, admiral James Foggo III, koji je dao do znanja da će KFOR nastaviti da obezbeđuje mir na Kosovu i nakon početka rada Specijalnog suda te da je KFOR, osim policije Kosova i EULEX-a, treća snaga zadužena za mir i sigurnost svih građana i stabilnost Kosova.
Nakon izjave da odustaje od ukidanja Specijalnog suda, kosovskom premijeru je odobrena engleska, a zatim i američka viza, koja mu je ranije odbijena. To je bila jedna od mera koje su najavile ambasadori zemalja “Qvinte” (SAD, Velika Britanija, Nemačka, Francuska, Italija) kao vid izolacije. Ali, građani Kosova zahtevaju od ključnih međunarodnih faktora da prekinu svaki kontakt sa kosovskim političarima i da im uskrate izdavanje viza, kako bi i oni doživeli sudbinu građana Kosova koji su, zbog njihovog arogantnog i neodgovornog ponašanja, ostali bez vizne liberalizacije, kao jedini narod Evrope.
Prvi potpredsednik Vlade Behgjet Pacolli, koji je i ministar inostranih poslova, već se zamerio premijeru Haradinaju zbog demarkacije i inicijative za ukidanje Specijalnog suda. On je rekao da su ova dva pitanja fatalna za spoljnu politiku Kosova i zapretio da će napustiti koaliciju ukoliko se ova pitanja ne rešavaju. Jer, kako je kazao, nerešavanje ova dva pitanja učinilo bi da zemlja bude u tihoj međunarodnoj izolaciji.
I pored zajedničke sednice, održane u privatnoj rezidenciji Pacollija, kojoj je prisustovao i predsednik Thaci, na kojoj je trebalo da se postigne dogovor oko demarkacije sa Crnom Gorom, koalicioni partneri nisu uspeli da se usaglase. Predsednik parlamenta Veseli je rekao da pitanje demarkacije granice neće biti na dnevnom redu naredne sednice Skupštine, jer ” još nema političkog konsenzusa”. Demarkacija je trebala da bude i tema razgovora premijera Crne Gore Dušana Markovića sa kosovskim rukovodstvom tokom njegove njegove posete Prištini, predviđene za 6. februar. Međutim, poseta je odgođena, s obrazloženjem da je “prištinski aerodrom zatvoren zbog magle tokom jutra”.
Jubilej s mnogo problema
Anonimni izvor iz Vlade kaže da je razlog otkazivanja posete ima veze sa dogovorom koji je potpredsednik Vlade Fatmir Limaj prethodnih dana postigao u Podgorici sa tamošnjim vlastima. Tim dogovorom je predviđeno da kosovski parlament ratifikuje demarkaciju granice sa Crnom Gorom, uz dodatak da, “ukoliko se ustanove greške prilikom određivanja granice, obe će strane to pitanje rešiti kasnije dogovorom”. Isti izvor kaže da se ovakav dogovor nije dopao predsedniku parlamenta Veseliju “iz ličnih razloga”, jer nije želeo da “Limaj ispadne heroj demarkacije”, oko koje se lome koplja više od dve godine, jer Evropska unija je ratifikaciju te granice postavila kao glavni uslov Kosovu za odobrenje vizne liberalizacije.
Analitičari ocenjuju da je ovaj postupak “dokaz niskog nivo političke klase Kosova, gde su inati i lični interesi iznad interesa države i građana, koji su jedini u Evropi koji žive u potpunoj izolaciji i u karantinu”. U jubilarnoj godini proglašenja nezavisnosti, Kosovo se suočava sa ogromnim problemima, među kojima su najznačajniji: demarkacija granice sa Crnom Gorom (jedan od ključnih uslova za viznu liberalizaciju), početak rada Specijalnog suda (kao međunarodna obaveza), borba protiv korupcije i kriminala, ogromna nezaposlenost, siromaštvo, funkcionisanje pravnog sistema…
Pitanje demarkacije, kako procenjuju poznavaoci političkih prilika, može biti razlog za pad Vlade i za vanredne parlamentarne izbore, koji bi se održali sredinom aprila. To bi potvrdilo procene prilikom formiranja vlade Haradinaja, septembra prošle godine, da ona neće dugo trajati i da će predsednik Thaci njega opet “nasamariti” i zadati mu težak politički udarac od koga se teško može oporaviti.
Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.
