Članovi Vanjskopolitičkog odbora Evropskog parlamenta u srijedu su raspravljali o nacrtu rezolucije o Bosni i Hercegovini uključujući i nacrt izvještaja koji je sastavila parlamentarna izvjestiteljica Doris Pack. Na njezin izvještaj koji je predstavljen sredinom ovog mjeseca podneseno je 112 amandmana. Čelnici političkih skupina u Evropskom parlamentu dogovorili su kompromisni amandman koji je u raspravi dobio široku potporu a tiče se osude svih oblika ekstremizma.
Naime, prvobitni prijedlog koji je predviđao poziv Islamskoj zajednici u BiH da se “jasno negativno izrazi o porastu vehabizma”, preformuliran je u poziv Evropskog parlamenta “vlastima Bosne i Hercegovine da se bore protiv ekstremizma, vjerske mržnje i nasilja u tijesnoj saradnji s međunarodnom zajednicom; izražava zabrinutost zbog ekstremizma vehabija zajedno sa svim drugim ekstremističkim tendencijama na zapadnom Balkanu; pozdravlja se hutba reisu-l-uleme Bosne i Hercegovine iz novembra 2011. u kojoj su osuđeni terorizam i nasilje kao neprijateljski činovi protiv islama i njegovih načela i vrijednosti i traži od svih odgovornih vlasti zemlje da nastave tim putem; poziva na svijest, istragu i eliminaciju ekstremističkih prijetnji bilo koje vrste u cijelom području zapadnog Balkana”.
Priznanje IZ i reisu-l-ulemi
Na ovaj način zastupnici u Evropskom parlamentu izbjegli su jednostrani pristup u razumijevanju ekstremizma i netolerancije na zapadnom Balkanu, odnosno da ekstremizam isključivo ne svode na religijski nivo i to samo pripadnike jedne vjerske zajednice i pri tome zanemaruju nacionalističke ideologije i nacionalističke pokrete koji su na ovim prostorima počinili genocid. Također, je značajno da su zastupnici u Evropskom parlamentu prepoznali doprinos Islamske zajednice u BiH i razumjeli hutbu reisu-l-uleme kao važan i odlučan stav u borbi protiv ekstremizma u ime vjere. Uključivanje bajramske hutbe reisu-l-uleme kao primjera odlučnog stava u borbi protiv ekstremizma u dokument najznačajnijeg evropskog zakonodavnog tijela koje usmjerava politike preko pola milijarde evropskih stanovnika je značajno za muslimane Bošnjake i Islamsku zajednicu u Bosni i Hercegovini. Isto tako ovo govori da muslimani i Islamska zajednica ne smiju biti pasivni u pitanjima koja se njih tiču, nego da činjenice i istinu o sebi i svome statusu moraju plasirati na sve relevantne domaće i međunarodne instance. Jer ako se dopusti da drugi o njima odlučuju na temelju predrasuda ili nepotpunih informacija rizikuju da ponovo postanu žrtve laži i nepravdi.
Prenapuhivanje medija
Pack je u raspravi istaknula da je spominjanje vehabizma u izvještaju u medijima u BiH bilo prenapuhano, ali da vehabijski pokret predstavlja stvarni problem.
Slovenski liberalni zastupnik Jelko Kacin je rekao da je za njegovu političku skupinu prihvatljiv kompromisni amandman, ali je osudio činjenicu da se vehabijama posvećuje velika pozornost.
“Bosna i Hercegovina je komplicirana zemlja i moramo biti vrlo osjetljivi i odmjereni. Dvije trećine uvodne rasprave posvećene su vehabijama, a to je previše jer je ta pojava vrlo izolirana. BiH nije Saudijska Arabija, nego je zapadnobalkanska demokracija s vrlo jasnom evropskom perspektivom. Dvije trećine rasprave posvetili smo vehabijama, a kada se negira genocid u Srebrenici onda predstavnici međunarodne zajednice šute”, rekao je Kacin.
Holandska zastupnica turskog porijekla Emine Bozkurt, članica evropskih socijalista, izjavila da vehabijama ne treba pridavati preveliku pažnju, a istodobno zaboravljati na “ekstremističke i nacionalističke tendencije” u cijeloj regiji.
“Nažalost najveći dio rasprave u Komisiji za vanjske poslove bio je posvećen vehabizmu. To nije Bosna i Hercegovina koju ja znam, i tiče se jako malog broja ljudi. Kako bih spriječila disproporcionalne prijedloge, predložila sam da se posveti pažnja borbi protiv svih vrsta ekstremizma, da li religioznog ili nacionalnog. Naš kompromis traži od autoriteta da istraže i bore se protiv ekstremizma i nacionalizma svih vrsta na cijelom zapadnom Balkanu. Danas smo uspjeli da ublažimo i izbalansiramo prvi prijedlog o raspravi o vehabizmu”, naglasila je Bozkurt.
Slovenski liberalni zastupnik Ivo Vajgl dao je potporu izvjestiteljici Pack, protiv “koje dio bosanskohercegovačkih medija vodi kampanju”.
“Moramo poručiti javnosti u BiH da smo mi dobronamjerno i demokratsko društvo. Stoga nije prihvatljivo da se naše izvjestitelje pokušava uplesti u unutarnjopolitičke rasprave i netolerantno vođenje rasprave koje vlada u dijelu bosanskohercegovačke javnosti. S druge strane, doista mislim da ne treba prenaglašavati neke fenomene poput vehabija jer to nije tipično za BiH ni za njezinu budućnost”, rekao je Vajgl.
Izvor: Rijaset.ba
