Napadi 11. septembra 2001. godine, smjena godišnjih doba, pješčane oluje…
Pogledajte šta su sve proteklih decenija astronauti vidjeli iz kosmosa.
Površinski kopovi
Površinski kopovi su masivni kamenolomi iz kojih se vade zlato, bakar, uran i ostale rude. Ove jame se kopanjem proširuju do gigantskih razmjera tako da su vidljive iz svemira, kao i jezera ili planine. Najveći rudnik bakra koji se vidi iz svemira nalazi se u Solt Lejk Sitiju, u Juti, a dubok je 1,2 kilometara, a širok 4,4 kilometara.
Godišnja doba
Oni koji se dovoljno dugo zadrže u orbiti mogu pratiti promjenu godišnjih doba na osnovu promjene topografije Zemlje. Zahvaljujući fotografijama koje snimaju NASA-ini sateliti, i Zemljani mogu da prate ove promjene. Kada se sve fotografije povežu u jednu animaciju, moguće je pratiti proces otapanja leda i kišne i sušne periode u tropskim predjelima, ali i rast i izumiranje vegetacije. Među najzanimljivijima, je proces formiranja i otapanja leda na Arktiku.
Požari
Oni koji žive u sušnim predjelima, u kojima vladaju visoke temperature, požar prihavataju kao svakodnevnu pojavu. Kada izbije veliki požar, dim i pepeo se dižu tako visoko da i astronauti mogu osjetiti miris gareži. Ipak, nisu samo požari velikih razmjera vidljivi golim okom. U NASA-inoj arhivi postoje fotografije manjih požara.
Vulkanske erupcije
Jeste li znali da se svake godine dogodi između 50 i 60 vulkasnikih erupcija, a astronauti mogu da vide pepeo i dim koji izbijaju iz “prirodnih odžaka”? Jedan od najaktivnijih vulkana je Saričev, koji je eruptirao osam puta od 1946. godine. Erupcija koja se desila 2009. godine je doslovno napravila rupu u oblacima.
Cvjetanje fitoplanktona
Fitoplankton čine mikroskopski organizmi koji podsjećaju na biljke koje se razmnožavaju velikom brzinom i stvaraju veliki broj algi na površini okeana. Fitoplankton je izuzetno gust i veliki, pa se u njegovoj potpunoj ljepoti najbolje može uživati iz svemira. On je izuzetno važan za cirkulaciju okeana, ali i lanac ishrane.
Također, apsorbuje velike količine ugljen-dioskida, tačnije trećinu njegove ukupne količine u zraku.
Granica između Indije i Pakistana
Posmatranje Zemlje iz svemira je luksuz jer nam dozvoljava da sagledamo sve ono što povezuje ljude. Ipak, čak i nekoliko stotina hiljada kilometara iznad Zemlje nije dovoljno daleko da bi nam se iz vidokruga izgubile ružne strane života i razlike koje smo sami napravili. Na primjer, granica između Indije i Pakistana je jako osvijetljena kako bi se spriječili trgovina oružjem i napadi, a dugačka je 2.900 kilometara, što je čini vidljivom čak i iz svemira.
Napad koji se desio 11. septembr
NASA-in astronaut Frenk Klabertson otkrio je da je vidio napad koji se desio 11. septembra 2011. u SAD, i to iz svemira. Čuvši vijesti o ovoj tragediji, astronaut je pogledao kroz prozor i vidio dim kako se izdiže nad Njujorkom, iako se u tom momentu nalazio iznad Nove Engleske.
Krčenje šuma
Kada Zemlju posmatramo iz svemira, možemo objektivnije da sagledamo sve što se dešava na našoj planeti. Naprimjer, šume koje su nekada bile bujne i guste, sada izgledaju kao goli predjeli sa zakrpama od drveća, a ove promjene su najprimjetnije u šumama Amazona.
Kako bi nastala pješčana oluja neophodna su tri faktora: vjetar, suša i pijesak ili prašina. Kada se ova tri elementa iskombinuju, nastaju bure čija jačina doseže i do 160 kilometara na sat. Ove elementarne nepogode su česte u Africi i Kini, a mogu i da pređu vodene površine (ovo je jedan od načina “ishrane” amazonskih šuma).
Granice između siromašnih i bogatih zemalja
Moderne civilizacije ostavljaju duboke tragove na našoj planeti pa su političke granice također na ovom spisku. Vjerovali ili ne, Nasin astronaut Džon Gransfild, koji je letio u svemir pet puta tokom u karijeri, objasnio je da su bogate zemlje uglavnom zelenkaste, dok su siromašne uglavnom braon kada se gledaju sa ruba svemira. Ova razlika je, kaže on, najuočljivija na granici između Sjeverne i Južne Koreje – Južna je svijetla, Sjeverna mračna.
