Era interneta, uz brojne pozitivne efekte koji su postali osnovni alat za rad, ali i nezamjenjiv kanal komunikacije, savjetnik, podsjetnik, drug, pa nekima i više od svega nabrojanog, nosi sa sobom i veliku dozu opasnosti. Jedna od tih opasnosti jeste pristup najmlađih svim sadržajima koji se nude na internetu, kao i sve manji nadzor roditelja nad onim što njihova djeca pretražuju.
Odgoj djece u virtuelnom svijetu prije svega počinje primjenom univerzalnih odgojnih principa u realnom svijetu, smatra web dizajner i programer Nihad Obralić iz Sarajeva. Dodao je da virtuelni svijet predstavlja breme modernog vremena kojem djecu treba prilagoditi, uz brigu i nadzor, kao i u stvarnom životu, pri tome uzimajući u obzir starosnu dob djeteta. Smatra da u predškolskom uzrastu roditelji djeci trebaju ograničiti upotrebu interneta, igrica, YouTubea i slično.
“Neminovno je da se danas tehnologija sve više razvija, ali i izazovi koje taj napredak nosi sa sobom u raznim aspektima života, kako za odrasle, tako i za djecu koja kao najosjetljivija kategorija trebaju posebnu pažnju. Ugrožena su u onoj mjeri u kojoj ih njihovi staratelji puste u taj svijet bez brige i nadzora. Kao i u realnom svijetu, dijete se ne ostavlja na ulici bez nadzora, ili ne ide na igralište koje je nepoznato, niti se druži s nepoznatim ljudima”, naveo je Obralić.
Aplikacija “Messenger Kids”
Početkom decembra 2017. godine Facebook je najavio novu aplikaciju za interakciju na društvenim mrežama, koja je namijenjena korisnicima starosne dobi od šest do 12 godina. Aplikacija “Messenger Kids” će pružiti mogućnost djeci da komuniciraju s prijateljima uz filtere i adaptirane animacije prilagođene njihovom uzrastu.
“Vjerovatno se ovdje radi o još jednom komercijalnom projektu. Zvuči primamljivo za taj uzrast, jer je vjerovatno većina djece u tom uzrastu maštala da komunicira sa svojim prijateljima iz razreda izvan škole. Shodno tome, čini se kao zanimljivo sredstvo komunikacije, ali uz nadzor staratelja ili roditelja, zbog mogućnosti pojave negativnih stvari poput vršnjačkog nasilja”, rekao je Obralić.
Ova aplikacija, naravno, nije prva koja uključuje najmlađe u svijet interneta i savremenih tehnologija, jer danas postoje doslovno milioni web stranica i Youtube kanala koji su klasifikovani kao dječiji. Psihologinja Jasminka Dizdarević je također prokomentarisala pokretanje aplikacije “Messenger Kids” i navela kako je riječ o pilot projektu te da prema svemu što nije dovoljno ispitano i potvrđeno treba biti oprezan.
“Ja nisam za to da se dijete isključi iz bilo kojih igrica ili neke druge razonode, ali mora se imati nadzor nad tim šta dijete čita, čime se obrazuje, koliko toga koristi, koliko to štetno utječe na njegovu psihu, da li to poboljšava njegov uspijeh u školi, da li to utječe na njegovo ponašanje prema porodici, da li smanjuje njegovu agresivnost…”, rekla je Dizdarević.
Nadzor i odgoj roditelja ključan u razvoju djeteta
Dizdarević je navela da se svakodnevno u poslu susreće s problemima tzv. “modernih porodica”, gdje su djeca potištena, izolovana i zapostavljena, a to se sve dešava zbog nedostatka roditeljske pažnje. Tako da, istakla je, roditeljima savjetuje da razgovaraju s djecom, osluškuju njihove potrebe i učestvuju u njihovom odrastanju.
“Često vam šutnja, kao i pretjerana priča djeteta puno govore, kada je izolovano i u centru pažnje isto tako, samo je potrebno osluškivati. Ja znam da današnja svakodnevnica nije lagana, ljudi su opterećeni poslom, neimaštinom, politikom, ali djeca moraju biti naš prioritet jer je to naša budućnost. Ako ih sada ne odgojimo kako treba, sutra od njih ne možemo očekivati da budu izgrađeni ljudi”, kazala je Dizdarević.
Naglasila je kako roditelji djeci trebaju posvećivati dovoljno vremena i svojim ponašanjem biti dobar primjer. Ukoliko roditelj u prosjeku dnevno provede po šest sati koristeći internet, onda je neosnovano da djetetu zabrani njegovu upotrebu, jer mu šalje pogrešnu sliku. Dodala je i to da su netačne česte tvrdnje da internet i sve ono što on nudi pomaže djeci u procesu socijalizacije.
“Važno je da se djeca socijalizuju u direktnim kontaktima s ljudima u društvu u kojem se nalaze. Dakle, dijete koje ima pored sebe dijete istih intelektualnih sposobnosti, koje je okruženo dječijim svijetom u kojem se razvijaju mašta i kreativnost, dobročinstvo, solidarnost i požrtvovanost u društvu je najbitnije. Od interneta i ‘hladnih komunikacija’, virtuelnog druženja i prijatelja, hiljada lajkova i onih koji vas prate vi, vjerujte, nemate ništa jer kada ste sretni nemate s kim podijeliti, kada ste tužni nemate kome to saopštiti”, istakla je Dizdarević.
Psihologinja Dizdarević je navela da sve što se pametno i ograničeno koristi, a pogotovo internet, ne može imati štetne posljedice.
Posebno je naglasila da je društvo u Bosni i Hercegovini, ali i generalno “zarobljeno” u digitalnom dobu i da je komunikacija “uživo” u potpunosti zanemarena te da zbog toga dolazi do otuđenja.
“Otiđite u restoran i vidjet ćete porodicu koja je došla zajedno da ruča, ali međusobno ne komuniciraju, već svi koriste mobitele, zatim se okrenete oko sebe i ugledate dvoje ljudi koji su u ljubavnoj vezi i ne posvećuju se jedno drugom, već se ‘druže’ sa pametnim uređajima. Samo ćete vidjeti starije generacije koje razgovaraju. A to je zbog toga što prihvataju tehnologiju, ali u određenom segmentu. Razgovor, druženje i smijeh je ono što najstarijima produžava život, jer to su generacije koje danas duže žive. A to je zato što znaju živjeti, zato što ne troše energiju na ‘gluposti’ i stvari koje ih lično ne ispunjavaju”, navela je Dizdarević.
Za kraj, Dizdarević je roditeljima savjetovala da svojoj djeci poklanjaju dovoljno pažnje i ljubavi, jer se samo tako mogu izbjeći propusti u odgoju te spriječiti agresivnost djeteta. Dodala je da samo ona djeca koja su voljena uzvraćaju ljubav.
