Zdravstveni službenici navode da su oko 50 posto prelaznih bolesti na Kosovu rezultat slabog kvaliteta vode.
Oko 30 posto građana na Kosovu ne snabdijeva se vodom iz javnog vodovoda, gdje se inače kontroliše kvalitet vode, dok je samo četiri posto sela priključeno vodovod koji Kosovo snabdijeva pijaćom vodom.
“Na osnovu podataka iz uzoraka sa ruralnih područja, 70 posto ove vode je zagađeno bakterijski, a 30 posto hemijski. Ta voda nije pijaća”, kaže epidemolog Burbuqe Nushi iz Nacionalnog zdravstvenog instituta.
Ona je dodala da rizik od širenja epidemije prouzrokovane konzumiranjem nečiste vode postoji samo u ruralnim mjestima, pošto se ti stanovnici vodom snabdijevaju uglavnom iz otvorenih bunara.
Stanje u gradovima je, međutim, drugačije pošto se gradovi na Kosovu snabdijevaju vodom iz javnog vodovoda, tako da je ona pod kontrolom, izjavio je Sabit Bajqinovci, direktor Nacionalnog zdravstvenog instituta.
”U objektima centralnog snabdijevanja pijaćom vodom na Kosovu vrši se bakteriološka i hemijska kontrola. Voda je pijaća i pod potpunom kontrolom, tako da nema indikacija zagađenosti“, kazao je on, dodajući da su su stanovnicima u ruralnim mjestima data potrebna upustva ukoliko dođe do poplava zbog poslijedice topljenja snijega.
Ministar zdravstva Ferid Agani je potvrdio da je pitanje kvaliteta pijaće vode pomenuto i u Izviještaju o napretku Evropske komisije, gdje se ističe da je nezadovoljavajuće i pored brojnih napora na tom planu.
Međutim, EU u saradnji sa domaćim institucijama radi na tome da se do 2020. godine svim mjestima na Kosovu omogući snabdijevanje pijaćom vodom.
