Nova studija je pokazala kako se kod starijih osoba, kod kojih se s godinama povećava sve više osjećaj brige i straha, nerijetko razvije Alzheimerova bolest.
Gerijatrijska psihijatrica u bostonskoj bolnici “Brigham and Women’s Faulkner“ dr. Nancy Donovan je sa saradnicima ustanovila kako se pojačani simptomi anksioznosti povezuju s visokom razinom beta-amiloida ili proteinskih fragmenata, nakupina u nervnom tkivu, koji se inače povezuju s razvojem Alzheimerove bolesti u mozgu starijih ljudi s normalnim kognitivnim funkcijama.
Dr. Donovan tvrdi kako rezultati njihove studije upućuju na to da pojačani simptomi anksioznosti mogu biti i rani znak Alzheimera. Procjenjuje se da s tom bolešću u Sjedinjenim Državama danas živi oko 5,5 miliona ljudi, a oko 5,4 miliona ih je starije od 65 godina.
Svi su tipovi demencije, pa tako i Alzheimerova bolest, uzrokovani smrću moždanih stanica. Tačni uzroci Alzheimera nisu potpuno jasni, mada naučnici vjeruju kako u procesu ključnu ulogu imaju beta-amiloidi. Zbog toga je zanimljiv rezultat spomenute nove američke studije koja je pokazala kako anksioznost ima veliku ulogu u povećavanju razine beta-amiloida kod starijih osoba, objavljeno je u časopisu American Journal of Psychiatry.
Prijašnje su studije pokazale kako i depresija i anksioznost mogu biti indikatori Alzheimera, s obzirom na to da se simptomi tih mentalnih poremećaja često pojavljuju u ranijim fazama te bolesti.
U studiju je ključeno 270 odraslih osoba u dobi od 62 do 90 godina s normalnim kognitivnim funkcijama. Svi oni su jednom godišnje tokom petogodišnjeg perioda bili podvrgavani pozitronskoj emisijskoj tomografiji (PET/CT) kako bi se mogla odrediti razina beta amiloida u njihovom mozgu. Simptomi tjeskobe i depresije su kod učesnika studije ustanovljeni pomoću pitanja gerijatrijske skale depresije (GDS).
Naučnici su tako ustanovili kako su odrasle osobe s pojačanim simptomima anksioznosti u cijelom tom petogodišnjem periodu imale također višu razinu beta amiloida u mozgu.
Dr. Donovan je poručila da je svakako potrebno provesti neka dodatna istraživanja kako bi se potvrdile navedene pretpostavke, ali da se na anksioznost kod starijih osoba može utjecati, a samim time i na odgađanje pojave Alzheimerove bolesti.