Djelomični rezultati nakon prebrojanih gotovo 80 posto glasova pokazali su da je protiv uvođenja ruskog kao drugog službenog jezika glasalo 76 posto birača, dok je 24 bilo za.
Rusofona manjina čini približno trećinu od dva miliona stanovnika te baltičke države koja je u napetim odnosima s Moskvom.
Referendum je inicirao proruski lobi u Latviji koji tvrdi da rusofona manjina ne uživa ista prava kao i Latvijci otkad se zemlja 1991. osamostalila od Sovjetskog Saveza, prenosi Reuters.
Mnogi Latvijci pak referendum smatraju novim pokušajem Kremlja da zemlju vrati u rusku sferu utjecaja.
Brojni govornici ruskog u Latviji nemaju pravo glasa – mnogi od njih zbog toga što nisu položili ispit iz znanja latvijskog jezika, što je bio uvjet za dobivanje latvijskog državljanstva.
Latvijski premijer Valdis Dombrovskis kazao je uoči glasanja da je latvijski jezik “jedan od temelja države”. Latvijci također podsjećaju da su Sovjeti poslali hiljde njihovih sugrađana u logore u Sibiru, dok su Rusi naseljavani u Latviji. Isto tako navode da je ruski bio nametnut u javnom životu dok je zemljom vladala Moskva, prenijela je Hina.
Osjetljivost jezičkog pitanja u Latviji najbolje pokazuje činjenica da je na referendum izašlo 1,09 miliona ljudi, što je čak i nešto veća izlaznost nego 2003. na referendumu o ulasku Latvije u Evropsku uniju.
Latvija se 2004. pridružila Evropskoj uniji i NATO-u, nakon što je stekla nezavisnost od Moskve 1991., nakon 50 godina sovjetske dominacije.
Nakon stjecanja neovisnosti Latvija je prihvatila brojne zakone kojima je željela smanjiti ruski utjecaj i ojačati latvijsku kulturu i jezik.
