Rješavanje graničnih sporova i jasna linija granica biće uslov za ulazak u Evropsku uniju za sve zemlje Zapadnog Balkana, poručio je juče predsjednik Evropske komisije Žan Klod Junker. Koliko je realno da se ta pitanja reše do 2023. godine, kako će to, kako se očekuje, EK objaviti u strategiji početkom februara? Međususjedski odnosi sa državama sa kojima se naša graniči su takvi da razloga za brigu nema, poručuju iz Ministarstava evropskih integracija i unutrasnjih poslova.
I Sloveniji i Hrvatskoj to što su članice EU nije im pomoglo da ni do danas rješe granični spor koji imaju. Kako to pitanje prevazilazi okvire bilateralnog spora, Evropska komisija je odlučila da se intezivnije uključi u rješavanje, pa je čak i spremna na ulogu posrednika u pregovorima.
“Rješenje graničnih sporova će biti ključno i za proširenje EU prema Zapadnom Balkanu. One se moraju rješiti prije nego države uđu u EU. Ne možemo se igrati s ovim stvarima”, kazao je predsjednik Evropske komisije Žan Klod Junker.
Igraju li se zvaničnici sa granicom u našoj zemlji pitanje je na koje imaju spreman odgovor.
“Razgraničenje i utvrđjivanje državne granice i zaključivanje međunarodnih ugovora sa susjednim državama je jedno od značajnijih prioriteta u procesu pristupanja EU. Crna Gora je veoma posvećena rješavanju bilateralnih graničnih pitanja”, kazao je za TVCG Milan Paunović iz Ministarstva unutrašnjih poslova.
“Crna Gora apsolutno ulaže aktivnu ulogu i napor sa državama regiona i vjerujemo da u tom kontekstu nećemo imati kočnicu na našem putu ka EU, ali očekujemo isti scenario i za države regiona”, istakla je Marina Vujačić iz Ministarstva evropskih integracija.
Pitanje granice uvek je osetljivo, čini se, naročito na Balkanu. Ako se prisetimo, ne baš bez galame ali okončano je ovo pitanje sa Bosnom i Hercegovinom 2015 u Beču.
“Ovo je je prvi sporazum o državnoj granici između država bivše Jugoslavije”, kazao je tada predsjednik Crne Gore, Filip Vujanović.
Istog dana na istom mjestu, stavljen je potpis i na sporazum o granici između Crne Gore i Kosova.
“Mislim da treba stvoriti uslove da se ovaj sporazum što prije ratifikuje u našim paralmentima”, kazao je tadašnji crnogorski premijer Igor Lukšić.
“U našem parlamentu to je i urađeno, dok u kosovskom nikako da se nađe većina koja će posao privesti kraju. I dok ova priča čeka kraj, ona koja se odnosi na granicu sa Srbijom, slučajno ili ne, još uvijek čeka početak”
“Crna Gora je diplomatskim putem uputila Srbiji inicijativu na zaključivanju ugovora o državnoj granici, kada će započeti pregovori zavisi od Srbije”, rekao je Milan Paunović iz MUP-a.
“Sa Hrvatskom smo u tu priču odavno ušli, ali odavno i ništa po tom pitanju ne radimo. Naime, Komisija za razgraničenje posljednji put se sastala prije tri godine. I taman kad nam se učini da se ništa po ovim pitanjima ne radi, stižu poruke da se radi toliko da prostora za brigu nema”.
“U kontekstu eventualnih pitanja državnih granica svakako imamo aktivnu ulogu, odnosno naša konstruktivna uloga se konstatuje i od strane evropskih partnera”, kaže Marina Vujačić iz Ministarstva evropskih integracija.
