Mugoša ističe da je neophodno modernizovati i zamijeniti opremu u toj instituciji, jer se velika sredstva troše na servisiranje, zbog čega su moguća i ograničenja u radu.
On je za Dan kazao da su mnogo zadovoljniji budžetom nego ranijih godina, jer se njim predviđa da Institut dobije više sredstava za mikrobiološku dijagnostiku jer je to u prošloj godini bilo na nivou 10 mjeseci.
Navodi da je bio izazov uvođenje skrininga za tri raka raka debelog crijeva, raka dojke i raka grlića materice, jer je Institut dobio ulogu koordinatora i evaluatora.
Na pitanje da ocijeni zdravstevno stanje stanovništva, Mugoša navodi da je ono na nivou razvijene Evrope.
“Najzastupljeniji su poremećaji zdravlja koji se odnose na nezarazne bolesti, i to šećernu bolest, kardiovaskularne bolesti i rak. Moram priznati da se sve aktivnosti predviđene Strategijom za nezarazne bolesti ne sprovode onom dinamikom koja je bila predviđena, i tu se moraju napraviti pomaci. Ova spora dinamika je, najvjerovatnije, odraz toga što se za poJedine bolesti moraju sprovoditi aktivnosti koji uključuju više sektora, i slobodno mogu reći traže uključivanje cijele zajednice, što je jako teško organizovati. Kad su u pitanju zarazne bolesti, izdvojio bih kao najznačajnije napore koji se ulažu da se poveća obuhvat vakcinisane djece kako bi izbjegli da nam danas djeca obolijevaju ili čak umiru od bolesti za koje imamo najbolje preventivno specifično sredstvo na raspolaganju, a to je vakcina”, poručuje Mugoša.
