Iz Brisela su posljednjeg dana 2017. i prvog dana ove godine odlučili poslati poruku da je ovo godina Zapadnog Balkana.
Evropski komesar za politiku susjedstva i pregovore o proširenju Johannes Hahn napisao je na svom Twitter nalogu da će 2018. godina biti odlučujuća za zemlje Balkana:
Visoka predstavica Evropske unije za vanjsku politiku i sigurnost Federica Mogherini u svom blogu je takođe napisala da je 2018. ključna za Balkan u smislu konsolidovanja reformskog puta. Ona je navela da će učvršćivanje reformskog puta na Balkanu, kako bi te promjene postale nepovratne, biti važno ne samo za region, nego i za cijelu Evropu.
Zbog čega ovakve poruke i na čemu se temelje?
Strategija
Već početkom februara će evropski komesar za proširenje Johanes Hahn predstaviti Strategiju za integraciju Zapadnog Balkana.
Mada je iz Brisela najavljivano, i kroz izjave predsjednika Evropske komisije Jean-Claude Junckera, da će se to ticati samo Srbije i Crne Gore, koje su najdalje odmakle na putu ka EU, Han je u nedavnom intervjuu za RSE rekao da će strategija ipak obuhvatiti sve zemlje Zapadnog Balkana. Tu se misli, osim Srbije i Crne Gore i na BiH, Kosovo, Makedoniju, te Albaniju.
I mada se Strategija odnosi na sve, Brisel ne predviđa da svih šest zemalja pristupi Uniji u isto vrijeme, pa su Srbija i Crnu Gora ipak favoriti, sa ciljem da postanu članice do 2025. godine, ako ne i prije, o čemu je detaljno pisao brisleski portal Politico.
Strategija će, dakle, predstavljati smjernicu za članstvo, ali ne i garantovati da će neka zemlja biti primljena ako ne ispuni sve obaveze i bude spremna za ulazak u Uniju.
Prema nezvaničnim informacijama iz briselskih krugova od dopisnice RSE Geraqine Tuhine, Nacrt strategije navodi rokove do kada obaveze moraju biti ispunjene, a posebno važnim ističe se normalizacija odnosa Srbije i Kosova. Mediji na Kosovu i Srbiji prenijeli su da se kao rok za to u Nacrtu strategije pominje kraj 2019.
Važni uslovi za sve aspirante su i borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, ljudska prava, vladavina prava, sve ono na čemu je Evropska unija i ranije insistirala, a za šta su zemlje Zapadnog Balkana bez izuzetka redovno dobijale najlošije ocjene.
Bugarsko predsjedavanje
Od januara predsjedavajuća Unijom je Bugarska, najsiromašnija članica, koja je već najavila podršku integraciji Zapadnog Balkana time što će joj upravo to biti jedan od prioriteta tokom predsjedavanja. Kako je najavljeno iz Sofije, tražiće se da se sa svakom od zemalja u regiji dogovori jasan akcioni plan sa konkretnim koracima koje treba učiniti svaka od zemalja, te se fokusirati na to da se ovaj region ojača kroz projekte projekte koji povezuju i oko kojih nema supotstavljenih stavova, kao što su razvoj energetske infrastrukture, komunikacije i obrazovanje.
“Mir, stabilnost i budućnost Evrope ovise o Zapadnom Balkanu. Evropski projekat neće biti potpun bez tih zemalja. Njihova integracija je prirodan proces, koji je u određenoj mjeri pao u sjenu, ali taj proces treba nastaviti i sada je vrijeme za to”, kazala je bugarska ministrica zadužena za predsjedanje Evropskom unijom Liljana Pavlova u intervjuu za Reuters.
Ona je kazala da se Zapadnom Balkanu neće “buditi lažne nade, ali kada ih Unija podrži projektima, ulaganjima, kada se oni osjećaju dijelom evropske porodice, to je zapravo evropska perspektiva o kojoj govorimo”.
“Želimo bolju povezanost, bolju regionalnu saradnju i trgovinu u regiji, što će običnim ljudima omogućiti da osjete šta Evropa znači za njihov život i njihovu budućnost”, navela je.
Bugarska će u maju u Sofiji organizovati i Samit EU – Zapadni Balkan, na kojem se očekuju konkretni dogovori o jačanju transportnih, energetskih i digitalnih veza zemalja regije i EU-a. Kako su najavili, tražiće se više evropskog novca za nove autoceste, željezničke pruge i energetsku infrastrukturu, kao i finansiranje Svjetske banke, Evropske investicijske banke i Evropske banke za obnovu i razvoj.
Samit u Briselu
Nakon bugarskog samita sa Zapadnim Balkanom, u junu će se u Briselu na samitu EU donositi zaključci i konkretne odluke o budućim koracima u procesu proširenja generalno. “Ovo jeste godina povratka Evropske unije politici proširenja, koja predstavlja najuspešniji deo spoljne politike EU”, ocjenjuje za ‘Zašto’ nova generalna sekretarka Evropskog pokreta u Srbiji i bivša vicepremijerka Suzana Grubješić.
Potom u julu slijedi londonski samit Berlinskog procesa, na čijem je prethodnom samitu u Trstu poručeno kako se želi pomoći Zapadnom Balkanu da se reformiše, stabilizuje i bude prosperitetan.
Ministar vanjskih poslova Velike Britanije Boris Johnson izjavio je u Trstu kako London “želi da Zapadni Balkan postane stabilna, sigurna i prosperitetna oblast, svjetionik demokratije i ekonomskog rasta”, te da je stoga njegova država domaćin narednog samita.
“Ponosan sam što će Britanija biti domaćin Samita za Zapadni Balkan 2018. godine. To je čvrst pokazatelj britanske podrške reformama potrebnim za poboljšanje sigurnosti regiona, podsticanje privrede i borbu protiv izazova kao što su ilegalne droge i trgovina ljudima, koji predstavljaju prijetnju svima nama bilo na Zapadnom Balkanu ili u Velikoj Britaniji”, rekao je Johnson.
Da Evropa misli ozbiljno ojačati Balkan pokazalo je to što je na Samitu u Trstu data i konkretna podrška Brisela Zapadnom Balkanu – lideri zemalja regiona potpisali su Sporazum o Transportnoj zajednici Zapadnog Balkana, dokument od koga se očekuje da omogući novu perspektivu infrastrukturnom povezivanju Zapadnog Balkana.
Berlinski proces je upravo s ciljem pospješivanja evropske perspektive država Zapadnog Balkana koje su u procesu evrointegracija i njihovog ekonomskog osnaživanja i povezivanja pokrenula Njemačka 2014.
Njemačka je i prošle godine objavila plan koji bi trebao ekonomski ojačati zemlje Zapadnog Balkana – nazvan Berlin plus, koji bi, kako su ocijenili analitičari za RSE, trebao biti neka vrsta Maršalovog plana za Zapadni Balkan.
Razlog su strahovanja EU da bi ako Zapadni Balkan isklizne iz evropskog voza to za promociju svojih interesa mogle iskoristiti Rusija i Kina, koje pojačavaju i ekonomski i politički uticaj na Zapadnom Balkanu.
Izjave Hana i Mogerini da je ovo odlučujuća godina za Balkan, potvrđuju kurs Brisela da čvsto stane na strani njemačkih projekata ekonomskog jačanja Zapadnog Balkana.
– Ovdašnji diplomatski krugovi ističu da je Njemačka, naročito u posljednje vrijeme, dosta ukazivala na probleme koje Rusija stvara, posebno u zemljama Zapadnog Balkana i da Evropska unija na to mora odgovoriti. Mnogi diplomati su istakli da, iako su još na snazi principi Solunskog procesa iz 2003. godine, Evropska unija ne može da uputi dobrodošlicu zemljama Zapadnog Balkana na način na koji je to obećavala tada, zbog mnogih svojih unutrašnjih kriza koje su se pojavile u međuvremenu, ali da shvata da bi bila u dubokom problemu ako izgubi Zapadni Balkan.
Upravo zato EU poručuje državama regiona da će im obezbediti novac u nadi da će se bolje integrisati, osnažiti tržište i zaposliti svoje građane dok ne dođe vreme da ih primi u svoje redove. Naravno, vrata su i dalje otvorena, ali, s obzirom da se ulazak zemalja Zapadnog Balkana u evropski klub neće dogoditi sutra ili prekosutra, ovo je ono čime Unija može pomoći regionu – najavio je sredinom prošle godine stavove briselskih diplomata novinar Radija Slobodna Evropa iz Brisela Rikard Jozwiak.
