Dok pismo američkog kongresmena i nekadašnjeg gradonačelnika Daytona Michael R. Turnera državnom sekretaru Rexu Tillersonu kod jedne strane izaziva optimizam i zadovoljstvo zbog mogućeg “vraćanja” Amerike u Bosnu i Hercegovinu i mijenjanja trenutnog Ustava te zemlje, druga strana nije nimalo oduševljena tom idejom.
Zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara Brian Hoyt Yee protekle godine rekao je da nikad nije bilo namjere da Dejtonski mirovni sporazum ostane zauvijek.
“Tako da ćemo se jednom morati posvetiti slabostima u Dejtonskom ustavu i sistemu koji je iz njega evoluirao proteklih godina”, kazao je.
Prije njega je to govorio i američki diplomat Richard Holbrooke, “glavni arhitekt” tog mirovnog sporazuma koji je zaustavio rat u Bosni i Hercegovini.
Ozbiljan paket reformi
Zastupnik u državnom parlamentu i član Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine (SDPBiH) Saša Magazinović smatra da se u bh. javnosti ta inicijativa shvatila bukvalno.
I sam je prije nekoliko godina imao priliku razgovarati s kongresmenom Turnerom kad je on predlagao istu stvar.
“To nije prvi put da se on pominje u ovom kontekstu. Smatram da se ovo može shvatiti kao poziv na uključenje SAD-a u jedan ozbiljniji paket reformi, koji bi podrazumijevao neke ustavne i zakonske reforme, budući da su, po ocjeni mnogih ljudi izvan Bosne i Hercegovine, a i mene samog, kriminal i korupcija veći problem nego funkcionalnost samog Ustava. Ustav nije problem, jer nigdje u njemu ne piše da se ne smije raditi u korist naroda ili da se ne smiju otvarati nova radna mjesta. To se koristi kao opravdanje onima kojima odgovara status quo, jer što smo bliži Evropskoj uniji, oni su bliže zatvoru i što smo bliže NATO-u isto tako. Ne zato što EU hapsi nego zato što u takvim standardima življenja za takve ljude nema mjesta”, kaže Magazinović.
Smatra da inicijativa američkog kongresmena ide ka jačanju funkcionalnosti države, a da je ona, kakva god bila, apsolutno dobrodošla.
“SAD je učinio mnogo za Bosnu i Hercegovinu, ne samo kada je u pitanju zaustavljanje rata. Moram vas podsjetiti da je reforma odbrane završena uz pomoć Sjedinjenih Država”, kaže Magazinović.
Inicijativa dobrih namjera
Šefik Džaferović, potpredsjednik Stranke demokratske akcije i predsjedavajući Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, smatra da je toj zemlji potrebna pomoć i snažniji angažman međunarodne zajednice u provedbi Dejtonskog mirovnog sporazuma.
“Uloga međunaordne zajednice u implementaciji Dejtonskog sporazuma je propisana Aneksom 10. Dok je to rađeno – to je bilo do negdje 2006 – Bosna i Hercegovina je išla jednim ozbiljnim reformskim putem i ka uspostavi jedne funkcionalne države. Nakon 2006. uloga međunarodne zajednice počela je da slabi. Taj prostor su iskoristile antibosanske političke snage, koje su ponovno počele da prijete secesijom. Međunarodna zajednica treba da učini taj mali napor za veliku stvar kada je u pitanju Bosna i Hercegovina”, kaže Džaferović, koji smatra da je Turnerova inicijativa vođena dobrim namjerama.
Predsjednik Partije demokratskog progresa (PDP) Branislav Borenović smatra da Dejtonski mirovni sporazum daje dovoljno prostora da Bosna i Hercegovina funkcioniše. Po njegovom mišljenju, presudno je postoji li kritična masa normalnih političkih struktura koje su spremne unutar postojećih okvira i realnosti praviti dogovor.
“Apsolutno smo protiv bilo kakvog novog Dejtona 2, 3, 4, 5…. To može samo prouzrokovati dodatnu krizu”, misli Borenović.
Popravka postojećeg Ustava
Predsjednik Naše stranke Predrag Kojović sumnja da sadašnja američka administracija ima kapacitet da se bavi bilo čime osim problema koje sama sebi kreira na dnevnoj bazi.
“S obzirom da Ameriku vode ljudi čije je znanje, pa i shvatanje svijeta, pojednostavljeno do banalnosti, vjerovatno je za Bosnu i Hercegovinu i bolje da ne budemo centar njihove pažnje u ovom trenutku. Ukoliko bi se Amerika i angažovala, to ne bi nužno išlo u pravcu u kojem je to dobro za Bosnu i Hercegovinu. Mi već sada patimo od zaštrašujuće kombinacije nacionalizma i populizma i bojim se da bi Dejton 2 pod okriljem ove američke administracije samo popravljao postojeći ustav umjesto da ga dekonstruiše”, navodi Kojović.
Smatra da je Dejtonski ustav, “kako ga zovemo kolokvijalno”, u proteklih 20 i nešto godina jasno pokazao da je njegov utjecaj suprotan od onoga koji su autori vjerovatno imali na umu.
“Ako je cilj Dejtona bio da uspostavom demokratskog sistema proizvede obnovu međuetničkog povjerenja, reintegraciju zemlje, uspostavu postratne pravde i stvaranje uslova za ekonomski progres, onda, imajući u vidu stanje u kojem se nalazimo, možemo reći da je njegov uticaj bio upravo suprotan od željenog”, ističe.
Proces, a ne najava
Dugogodišnji novinar i politički analitičar Srećko Latal pojašnjava da se Turnerova inicijativa može shvatiti kao jačanje zabrinutosti u određenim američkih krugovima zbog situacije u Bosni i Hercegovini, koja, po njegovom mišljenju, iz godine u godinu očito ulazi u sve dublju krizu.
“Svi ti prijedlozi koji su se pojavili u proteklih nekoliko sedmica ukazuju na to da postoji sve veće razumijevanje za situaciju u Bosni i Hercegovini. Ako govorimo o nekom Dejtonu 2, mislim da bi se tu, prije svega, trebalo ocjenjivati šta bi to bilo. Kao što znamo, Dejton je postignut u veoma teškim trenucima. Teško da bi se nešto više moglo očekivati, jer je Bosna i Hercegovina međunarodno priznata zemlja i Balkan trenutno nije u fokusu EU-a i Amerike”, navodi.
Dodaje da se pismo američkog kongresmena više može shvatiti kao dio nekog procesa koji teče nego kao najava nekog konkretnog događaja.
