Kongres traži izvještaj od Pentagona o ruskom utjecaju na Balkanu

Američki Kongres je naložio šefu Pentagona Jamesu Mattisu da pripremi analizu sigurnosne saradnje Rusije sa zemljama Zapadnog Balkana pojedinačno.

Ministar odbrane Mattis, uz saglasnost državnog sekretara, Rexa Tillersona treba da dostavi izvještaj relevantnim odborima oba doma američkog Kongresa, uključujući senatske odbore za odbranu i vanjskopolitičke odnose, kao i vanjskopolitički odbor Predstavničkog doma Kongresa, prenosi Glas Amerike.

U zemlje Zapadnog Balkana, Kongres ubraja Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, Kosovo i Makedoniju.

U zahtjevu američki Kongres traži detaljni spisak “ruskog oružja i vojne opreme i tehnologije u vrijednosti većoj od milion dolara koje je ili kupljeno ili dobijeno na Zapadnom Balkanu od 2012.”.

Izvještaj bi također trebao obuhvatati opis učešća snaga sigurnosti svake od pomenutih zemalja u obuci ili vojnoj vježbi sa Rusijom, također od 2012. godine do danas, opis svih sporazuma o sigurnosnoj saradnji svake te zemlje sa Rusijom i pregled obavještajne saradnje sa Moskvom.

Uvid u sigurnosnu situaciju

Cilj je da SAD ima uvid “koliko sigurnosna saradnja između svake od zemalja Zapadnog Balkana i Ruske Federacije utječe na interese SAD, NATO savez, zemlje Zapadnog Balkana, i svaku članicu NATO-a koja se graniči sa zemljama Zapadnog Balkana”, navodi se u Kongresnom dokumentu.

Kongres također traži uvid u saradnju zemalja Zapadnog Balkana sa SAD-om, uključujući spisak američkog naoružanja i vojne opreme i tehnologije u vrijednosti većoj od milion dolara od 2012. godine.

U Zapadnim zemljama, uključujući SAD, raste zabrinutost zbog povećanog ruskog utjecaja na Balkanu i u centralnoj Evropi.

Stalno američko prisustvo

U novembru, Atlantsko vijeće se založio za stalno američko vojno prisustvo na Balkanu u cilju stabilizacije jugoistočne Evrope zbog, kako smatra, povećanih nastojanja Rusije da vrši politički uticaj u regionu, navodi VOA.

Početkom augusta, potpredsjednik SAD-a, Mike Pence sastao se sa visokim predstavnicima zemalja članica i posmatrača Jadranske povelje, čiji je predsjedavajući ove godine Makedonija.

Jadranska povelja je osnovana 2003. pod pokroviteljstvom SAD-a sa ciljem koordinacije aktivnosti podrške zemljama aspirantima za članstvo u NATO-u.

Njene članice su od početka Albanija, Makedonija i Hrvatska, 2008. priključile su se Crna Gora i BiH, dok su Srbija i Slovenija prihvatile status posmatrača.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.