Do sada utvrđen je preliminarni identitet 162 osobe, a na temelju izoliranih jedinstvenih DNK profila osnovano se može pretpostaviti da je broj pronađenih žrtava veći od 200, saopćeno je iz Instituta za nestale osobe BiH.
Među pronađenim žrtvama 40 (oko 25 posto) su žene, uključujući tri djevojčice od 9,5 do 17,5 godina. Ukupan procent nestalih osoba ženskog spola na nivou BiH je oko 13 posto, što znači da je broj pronađenih u jezeru Perućac dvostruko veći od procenta na nivou BiH.
Aiša Imamagić i Hašida Ohranović, rođene 1906. godine, ujedno su i najstarije pronađene žrtve jezera Perućac.
Ukupan broj pronađene djece je 10 (oko šest posto), što je također dvostruko više od procenta nestalih maloljetnih osoba na nivou cijele zemlje.
Među pronađenom djecom je i troipogodišnji Haris Podžić, rođen 1988. godine koji je ujedno i najmlađa otkrivena žrtva jezera Perućac.
Žrtve starije od 60 godina
Preliminarnom identifikacijom je utvrđeno da je 36 osoba (oko 22 posto) bilo starije od 60 godina u vrijeme njihovog nestanka, a među njima je 18 žrtava ženskog i 18 žrtava muškog spola.
Od 162 osobe, njih 24 (oko 15 posto) su nestali na području Srebrenice i Žepe u julu i augustu 1995. Preostalih 138 žrtava nestali su tokom 1992. (135 osoba) i 1993. godine (tri osobe) na području općina Višegrad, Foča, Rudo, Goražde, Rogatica, Priboj i Prijepolje (Republika Srbija), Kovin (Vojvodina) i Priština (Kosovo).
U jezeru Perućac pronađena su i dva regruta bivše JNA koji su u toku 1991. godine upućeni na služenje vojnog roka u Kovin i Prištinu – Almas Ahmetspahić, rođen 17.11.1972. iz Višegrada i Ermin Meštrovac, rođen 15.2.1973. iz Jajca.
Dva od 19 putnika voza koji je saobraćao na relaciji Beograd – Bar, koji su oteti na željezničkoj stanici u mjestu Štrpci 27.2.1993. godine pronađeni su u jezeru Perućac. Radi se o državljanima Republike Srbije – Rasimu Ćoriću i Republike Crne Gore – Jusufu Rastoderu.
Ranije su takođe u jezeru Perućac pronađeni nekompletni ostaci i trećeg putnika Halila Zupčevića, dok posmrtni ostaci preostalih 16 putnika još nisu pronađeni.
Posmrtni ostaci Medredina Hodžića, jednog od 16 otetih putnika 22.10.1992. godine iz autobusa u mjestu Sjeverin, općina Priboj (Republika Srbija) su također pronađeni u Jezeru Perućac.
Od 162 preliminarno identificirane žrtve, 160 su bošnjačke i dvije srpske nacionalnosti.
Dijelovi posmrtnih ostataka 25 žrtava, od 162 do sada preliminarno identificiranih žrtava, ekshumirani su tokom ranijih asanacija jezera Perućac na lokalitetima sela Kurtalići (2000.), Kameničko točilo (2000.) i Barimo (2005. godine).
Žrtve su pronađene na više od 60 mikrolokacija u 30 sela i zaselaka na području općina Višegrad, Rogatica, Srebrenica i Bajina Bašta (Republika Srbija).
Porodice same mogu pronaći podatke
Laboratorija za DNK analizu u Tuzli još radi na izolaciji DNK profila iz više od 100 uzetih rezervnih koštanih uzoraka, što će sigurno rezultirati kompletiranjem već identificiranih ili utvrđivanjem novih identiteta žrtava.
O terminu konačne identifikacije preliminarno identificiranih žrtava porodice će biti obaviještene nakon što se okonča proces obdukcije i DNK analiza, saopćeno je iz Instituta za nestale osobe BiH.
Kako je za Sarajevo-x.com rekla Lejla Čengić, portparolka Insituta za nestale BiH, budući da se radi o preliminarnim rezultatima, Institut nije kontaktirao porodice, što će uraditi kasnije kada identivikacija bude konačna.
Službenik za odnose s javnošću u Međunarodnom institutu za nestale (ICMP) Jasmin Agović je u izjavi za Sarajevo-x.com podsjetio da na stranici ICMP-a postoji mogućnost da sve porodice ubijenih sami pronađu informacije o toku identivikacije svojih najmilijih.
“Prije nego smo omogućili ovo na svojoj stranici, dešavalo se to da porodice ubijenih daju uzorak krvi i nemaju pojma šta se dalje dešava. Sada to mogu ovdje provjeriti. Također, ima i takvih zahtjeva da porodice kažu mi želimo da pronađete i identifikujete članove moje porodice, a nisu dali uzorak DNK ili su dali nedovoljno krvi, što predstavlja problem. Sada porodice ukucavanjem podataka svojih najmilijih na našem pretraživaču lako mogu saznati dokle je stigao proces identifikacije i da li oni trebaju još nešto uraditi kako bi se sve privelo kraju”, rekao je Agović za Sarajevo-x.com.
