Između 14. marta, datuma kad je u Washingtonu održan prvi samit između američkog predsjednika Donalda Trumpa i Mohammada bin Salmana, drugog prestolonasljednika u to vrijeme, te 20. maja 2017, kad je Trump posjetio Rijad i potpisao ugovore vrijedne više od 450 milijardi dolara na marginama američko-islamskog samita, odnosi između Saudijske Arabije i SAD-a svjedočili su velikim usponima i promjenama koje saudijski izvori opisuju kao historijske, nakon razdoblja razmimoilaženja u pogledima u brojnim pitanjima.
Od tog perioda dešavaju se mnoge stvari u odnosima između te dvije države, koji su prolazili kroz faze padova i uspona. Prvi period obilježen je brojnim pohvalama koje je Amerika uputila na račun saudijske politike i njenih predstavnika.
Međutim, u posljednje vrijeme počinje se čuti upozoravajući ton Amerike, ili možda “ukor”, prema riječima američke agencije Bloomberg News, što može biti rezultat posljedica ishitrene saudijske politike, kako je opisuju brojni posmatrači i mnogi zapadni političari.
Zeleno svjetlo
Nedugo nakon sastanka između aktualnog saudijskog prestolonasljednika Mohammada bin Salmana i američkog predsjednika polovinom marta, jedan od njegovih savjetnika izjavio je za agenciju Reuters da postoji obećavajući i dosad nezapamćeni nivo saradnje dvije države, te radosne vijesti koje će kasnije biti iznesene u javnost. Kazao je da će saradnja dvije države nakon tog historijskog sastanka biti na najvišem nivou te da postoje mnogi detalji i pozitivne vijesti koje će biti obznanjene u sljedećem periodu.
Niko nije znao šta se tačno misli pod ovim pozitivnim vijestima. Međutim, gotovo dva mjeseca kasnije Trump je obavio svoju prvu inozemnu posjetu došavši u Rijad, gdje je potpisao ugovore vrijedne stotine milijardi dolara, nedugo nakon američko-islamskog samita na kojem je učestvovao veliki broj čelnika iz islamskog svijeta i na kojem je postignut dogovor o borbi protiv terorizma i suprotstavljanju iranskoj ekspanziji. Zaljevske države predvođene Saudijskom Arabijom počele su bitku, koja se činila čudnom i nerazumljivih motiva i konteksta, protiv susjedne države Katar. Ta bitka doseže vrhunac u trenutku kad su zapadni mediji otkrili da Saudijska Arabija nastoji svrgnuti vladajući režim u Kataru.
Zapadni mediji naglasili su da je Trump intervenisao s ciljem da zaustavi vojnu akciju protiv Katara, koju su gotovo bile pokrenule države koje su nametnule blokadu toj državi, a isto je potvrdio i emir Kuvajta Sheikh Sabah al-Ahmad al-Jaber al-Sabah na konferenciji za novinare u prisustvu američkog predsjednika u Bijeloj kući. Sve navedeno ukazuje na to da je Saudijska Arabija počela smatrati da ima odriješene ruke da čini šta hoće nakon brojnih samita i milijardskih dogovora s Trumpom.
Da su postojala takva očekivanja potvrđuje i činjenica da je Saudijska Arabija pojačala intenzitet rata koji vodi u Jemenu, zanemarujući pritom talas osuda u svijetu i zahtjeve da se okonča blokada i zaustavi sukob koji je gotovo razorio Jemen i prouzrokovao humanitarnu tragediju koju zdrava ljudska svijest ne može podnijeti. Kraljevina se, također, nije obazirala ni na brojne pozive i apele da se okonča blokada Katara i zaustavi neopravdana kriza između dvije susjedske i bratske zemlje koje spajaju vjera i rodbinski odnosi, već odbacuje sva posredovanja, uključujući i ona koja je predvodio kuvajtski emir.
Vrhunac problema bila je kriza s Haririjem i vijesti koje su se počele širiti o tome da ga je Saudijska Arabija prisilila da podnese ostavku na mjesto premijera u svojoj državi. Takav potez isprovocirao je osjećaje kod većine libanskih stranki, uključujući i one koje su imale dobre odnose sa Saudijskom Arabijom. Također je negativno primljen i u većini zapadnih i međunarodnih krugova, što je Liban umalo uvuklo u zamršenu i kompleksnu političku i sigurnosnu krizu.
Neizvjesnost i zabrinutost
Većina krugova koji donose odluke u Sjedinjenim Američkim Državama, osim onih medijskih i političkih, nije imala koordinaciju s Trumpom u njegovoj potpunoj sinhronizaciji sa saudijskom politikom u proteklim mjesecima. Ti krugovi nastavljaju se žaliti, opominjati i upozoravati na krajnje negativne posljedice ovakvih poteza na političku i sigurnosnu stabilnost u izuzetno komplikovanoj regiji, gdje se sukobljavaju različiti interesi.
John R. Allen, bivši general američkih snaga u Afganistanu, kazao je da su politike koje slijedi saudijski prestolonasljednik dovele do podjela i nestabilnosti u regiji. Upozorio je da angažovanje mladog princa na brojnim frontovima može imati opasne posljedice. Također, smatra da sukob s Katarom, koji predvodi saudijski princ, nije ostvario ono što su željele države koje su nametnule blokadu toj državi (Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Bahrein i Egipat) i da je Katar ostao stamen.
Američki političari izrazili su zabrinutost zbog prirode veza između saudijskog prestolonasljednika Ibn Salmana i Jareda Kushnera, zeta i visokog savjetnika američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je nedavno bio u nenajavljenoj posjeti Saudijskoj Arabiji, trećoj u toku ove godine.
Prije nekoliko dana Ted Lieu, demokratski zastupnik u Zastupničkom domu američkog Kongresa, napao je Kushnera optuživši ga da nema iskustvo u vanjskoj politici koje bi mu dalo pravo obavljati aktuelnu funkciju. Lieu je izrazio sumnju u prirodu odnosa između Kushnera i Saudijske Arabije, te rekao da je Kushner taj koji je u junu dao zeleno svjetlo za blokadu Katara.
“Kad je riječ o ulozi Jareda Kushnera u vanjskoj politici prema Saudijskoj Arabiji, osjećam zabrinutost jer on nema pojma šta čini zbog nedostatka iskustva u vođenju vanjske politike. Mnogo me zabrinjava i mogućnost da je u svemu tome prisutan sukob interesa”, dodao je.
Novinar Patrick Cockburn u članku objavljenom na američkom sajtu Counter Punchopisuje Kushnera i Ibn Salmana kao dvije najveće prijetnje za cijelu regiju jer imaju drugačije i nerealno razumijevanje svijeta oko njih, na što ukazuju promjene i događaji kojima svjedoči Saudijska Arabija.
Skrenuo je pažnju na to da rat obično počinje od onih koji pogrešno procjenjuju svoju snagu i interese, istakavši da su aktivnosti neokonzervativaca i desničarskih ekstremista, koji su radili na tome da se izvrši invazija na Irak 2003, sada dosegle vrhunac u Washingtonu.
Među glasovima koji u posljednje vrijeme postaju sve snažniji u Americi protiv Saudijske Arabije mogu se čuti i izjave Bernieja Sandersa, nezavisnog američkog senatora i nekadašnjeg kandidata na predsjedničkim izborima u SAD-u, koji je rekao da Saudijska Arabija nije saveznik SAD-a i da smatra da je to nedemokratska država koja podržava i finansira terorizam u svijetu.
U intervjuu za američki informativni sajt The Intercept Sanders iznosi optužbe na račun Saudijske Arabije, za koju kaže da je nedemokratska država i da finansira vjerske škole “koje šire krajnje radikalne vehabijske ideje i potiču veliku mržnju”.
Ovakva situacija nije samo među političarima i u medijima s obzirom na to da je američki list The New York Times potvrdio da su zvaničnici Ministarstva vanjskih poslova, odbrane i obavještajnih službi u SAD-u iskazali uznemirenost zbog, kako su opisali, ishitrenosti saudijskog prestolonasljednika, te izrazili strah da će njegovi postupci destabilizovati situaciju u regiji i naštetiti interesima njihove države.
List prenosi od američkih izvora da ovim zvaničnicima smeta ponašanje saudijskog princa na domaćem i regionalnom nivou, bez obzira na entuzijazam koji je predsjednik Trump pokazao prema princu kad je podržao kampanju hapšenja u Saudijskoj Arabiji, koja je obuhvatila stotine prinčeva, ministara, sadašnjih i bivših zvaničnika i biznismena.
Upozorenje i ukor
Čini se da je pooštravanje američkog tona u proteklim danima, koje je sada postalo jasno i nedvosmisleno, stiglo i do američkog Ministarstva vanjskih poslova, štaviše, i do Bijele kuće. Trump je tražio od Saudijske Arabije da okonča blokadu Jemena, što je najveći indikator promjene koja se počela događati u pogledima različitih zvaničnih organa i krugova prema saudijskoj politici nakon borbi i otvorenih kriza u regiji koje traju mjesecima.
Američki portal Bloomberg News smatra da niz ukora, kako to opisuju, koje je Trumpova administracija uputila Saudijskoj Arabiji prošle sedmice govori da je Washington počeo zauzimati čvršći stav prema Rijadu nakon slanja protivrječnih poruka proteklih mjeseci.
Sajt pojašnjava da je Trump u prošlu srijedu dao izjavu od samo dvije rečenice u kojima se od Saudijske Arabije traži da hitno okonča blokadu Jemena. Rex Tillerson, državni sekretar SAD-a, pozvao je u petak Saudijsku Arabiju da razmisli o posljedicama svojih postupaka u Jemenu.
Tillerson je pozvao Kraljevinu da bude suzdržanija i bolje promisli o svojoj politici u Jemenu, Kataru i Libanu, te da razmisli o posljedicama svojih postupaka.
U veoma oštroj kritici, dosad neuobičajenoj za historijskog saveznika SAD-a, Tillerson je rekao: “Što se tiče sukoba Saudijske Arabije s Katarom, načina na koji se (Saudijci) odnose prema ratu u Jemenu u koji su uključeni, zatim situacije u Libanu, podstičemo ih da budu odmjereniji u svojim postupcima i da u potpunosti sagledaju posljedice.”
U komentaru Bloomberg Newsa stoji da ove izjave nisu precizirale praktične korake ako Rijad ne odgovori na te pozive, ali da odražavaju oštriji ton prema Kraljevini. Također, pokazuju da je Trump sve bliži stavovima svog državnog sekretara i ministra odbrane, koji su smatrali Saudijsku Arabiju krivom za niz vanjskih politika zbog kojih je ta država postala meta kritika.
Portal prenosi riječi Tamare Cofman Wittes, više istraživačice Centra za bliskoistočne studije na Institutu Brookings, da je jedinstveni glas koji se počeo čuti iz Washingtona zapravo isti glas koji je dolazio od Tillersona i ministra odbrane Jamesa Mattisa.
Nakon Trumpovog zahtjeva upućenog Saudijskoj Arabiji da zaustavi blokadu Jemena u petak je iz Bijele kuće objavljena i druga verzija u kojoj se od Rijada zahtijeva da dozvoli slobodan ulazak sve robe preko luka u Jemenu i komercijalne letove na aerodromu u Sani.
Sajt komentariše da se iza novog američkog tona krije sve veći oprez State Departmenta prema saudijskom princu, koga Tillerson i mnogi američki diplomati vide kako mladića koji nema potrebno iskustvo.
Ukratko rečeno, u posljednje vrijeme sve su prisutniji znakovi eskalacije i napetosti u odnosima dva saveznika zbog dramatičnih promjena i oluja unutar i izvan te dvije države, u kontekstu ograničenog političkog iskustva, komplikovanosti kriza u regiji s brojnim akterima te promjena u trenutnim stavovima i savezima u regiji.
