Sa termoelektranama, 300 hiljada automobila na ulicama, stotinama divljih deponija i samo jednom fabrikom za pročišćavanje voda Kosovo se ne može smatrati zdravom životnom sredinom, rečeno je juče na debati u Čaglavici.
Svega 1 odsto budžeta Kosovo odvaja za životnu sredinu, od čega, većina novca ide za prostorno planiranje. Iako se sredstva za zaštitu i brigu o životnoj sredini dobijaju i od stranih donatora, Kosovo spada među najzagađenije u Evropi.
„Nažalost moram da kažem da živimo u najzagađenijoj zemlji u Evropi. Zagađeni su zemlja, voda, vazduh. Zabrinjavajuće je da institucije i dalje nisu uspjele da učine, tj. da ubace ovo u svoje prioritete“, rekao je koordinator NVO „Uradi to“ Luan Hasanaj.
Situacija nije ništa bolja ni na Sjeveru Kosova, ali u radu sa mladima trudimo se da sve svedemo na dvije komponente, ličnu odgovornost i rad institucija, kazao je na debati izvršni direktor omladinske organizacije „Sinegrija“ Stefan Veljković.
„Ja razumijem da je narod na Kosovu raspamećen drugim stvarima, ekonomskim temama, nemaštinom. I ne možete da očekujete od nekoga ko živi od danas do sutra da razmišlja o životnoj sredini. Međutim može da razmisli o tome gdje odlaže smeće“, kaže Veljković.
Iz ministarstva za prostorno planiranje i zaštitu životne sredine najavljuju dva nova zakona kojima bi se zabranilo korišćenje uglja u domaćinstvima i uvoz vozila starijih od deset godina. Međutim, zamjenica ministra Milena Zdravković kaže da je primjena zakonodavstva uvijek problem.
„Zakoni su rađeni po uzoru na razvijene evropske zemlje. Kada vi iz tako jedne zemlje u našoj zemlji pokušsate da da sprovedete taj zakon tu onda onda nastaje problem. Krenimo od pojedinca pa do do institucija mi još uvijek nismo dostigli razvojni nivo kako bismo mogli da se poredimo sa razvijenim evropskim zemljama“, kazala je Zdravkovićeva.
Dok se čeka da institucije donose zakone i da se brinu o njihovom sprovođenju, pojedinci sami mogu da svojim ličnim primjerom pokažu da žele čistiji vazduh, vodu, zemljište.
„Kada vidimo nekoga na ulici da odlaže smeće na neprikladan način, treba da ga opomenemo. U 90 odsto slučajeva to ima neki pozitivan efekat. Makar će ta osoba da oseti neki stid i to neće raditi ubuduće, makar se nadamo“, kazao je Stefan Veljković govoreći o primjerima kako lično uticati na čistiju okolinu.
Debata o zaštiti živorne sredine na Kosovu organizovana je u saradnji UNMIK-a i Medija centra iz Čaglavice.