Haški tribunal (ICTY) sutra izricanjem presude u predmetu “Prlić i drugi” završava s radom 24 godine nakon osnivanja. Vrata će službeno zatvoriti na ceremoniji krajem decembra ove godine u Hagu.
Gašenjem ICTY-ja, njegove neriješene slučajeve preuzet će Mehanizam za međunarodne kaznene sudove (MMKS).
40 godina
MMKS će voditi žalbene postupke za bivšeg predsjednika RS Radovana Karadžića i bivšeg komandanta vojske bosanskih Srba, generala Ratka Mladića, čija je odbrana najavila žalbu, te za vođu srpskih radikala Vojislava Šešelja, u Hagu oslobođenog odgovornosti za zločine u Hrvatskoj i BiH, te protiv vojvođanskih Hrvata.
Tužilaštvo se žalilo na njegovu oslobađajuću presudu.
Karadžić je u martu osuđen na 40 godina zatvora, a Mladić prošle sedmice na doživotni zatvor za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti širom BiH, višegodišnje teroriziranje Sarajeva i uzimanje pripadnika UN za taoce.
Pred MMKS-om će se voditi i ponovljeno suđenje za čelnike srbijanske službe državne sigurnosti Jovicu Stanišića i Franka Simatovića, koji su 2013. bili oslobođeni krivice za zločine u Hrvatskoj i BiH, ali je žalbeno vijeće tu presudu poništilo i naredilo ponovno suđenje.
ICTY je bio prvi sud za ratne zločine koji je UN osnovao nakon nirnberškog i tokijskog procesa, na kojima se sudilo za nacističke i japanske zločine u Drugom svjetskom ratu.
Osnovalo ga je Vijeće sigurnosti UN u maju 1993., kao odgovor na masovne zločine počinjene na području Hrvatske i BiH početkom 1990-ih.
Prvu optužnicu sud je podigao protiv Dragana Nikolića, komandanta logora Sušica u istočnoj Bosni i Hercegovini, a u maju 1996. započelo je i prvo haško suđenje – bosanskom Srbinu Dušku Tadiću, optuženom za zločine počinjene tokom 1992. u logoru Omarska, gdje su je bile zarobljene hiljade bosanskih muslimana i Hrvata.
Prva presuda
Prva presuda bila je protiv bosanskog Hrvata Dražena Erdemovića koji je u redovima vojske RS učestvovao u smaknućima nakon pada srebreničke enklave. Erdemović je bio i prva osoba koja je u Hagu priznala krivicu za zločin.
Haški sud 1999. prvi put je podigao optužnicu i protiv jednog aktuelnog predsjednika države.
U maju te godine optužen je predsjednik Srbije Slobodan Milošević, najprije za zločine na Kosovu, a potom i u Hrvatskoj i u BiH. Umro je tokom suđenja 14. marta 2006., ne dočekavši presudu.
Njegovu optužnicu potpisala je tadašnja glavna haška tužiteljica Luiz Arbur (Louise Arbour).
Kanađanka je na toj dužnosti naslijedila Južnoafrikanca Ričarda Goldstouna (Richard Goldstone), a nakon nje ured glavnog tužioca preuzela je Švicarka Karla del Ponte (Carla). U historiju će zadnji kao glavni haški tužilac ući Belgijanac Serž Bramerc (Serge Brammertz).
ICTY je u 24 godine optužio ukupno 161 osobu, a osuđeno je njih 84.
Devetnaest osoba oslobođeno je, među njima i generali Ante Gotovina, Ivan Čermak, i Mladen Markač te bosanski Hrvati Zoran Kupreškić, Mirjan Kupreškić, Vlatko Kupreškić i Dragan Papić.
Oslobođeni su i komandanti Armije BiH Naser Orić i Sefer Halilović, kao i sadašnji kosovski premijer Ramuš Haradinaj (Ramush). Haški sud oslobodio je i bivšeg načelnika generalštaba vojske Jugoslavije Momčila Perišića.
Protiv 20 osoba povučene su optužnice, a protiv 17 osoba postupak je obustavljen zbog toga što su preminule prije dolaska u Hag ili tokom postupka.
Šest doživotnih
Optužnice protiv 13 osoba proslijeđene su na postupanje domaćim pravosuđima na području bivše Jugoslavije.
ICTY je sudio za genocid, zločine protiv čovječnosti, povrede ratnog prava i običaja i teške povrede ženevskih konvencija i donio čitav raspon presuda od kojih je onu najtežu – kaznu doživotnog zatvora izrekao šest puta.
Prošle sedmice na tu je kaznu osuđen Ratko Mladić, a prije njega za genocid u Srebrenici jednako su kažnjeni komandanti u vojsci bosanskih Srba Zdravko Tolimir, Vujadin Popović i Ljubiša Beara.
General u vojsci bosanskih Srba Stanislav Galić osuđen je na doživotni zatvor zbog višegodišnjeg teroriziranja Sarajeva, a bosanski Srbin Milan Lukić zbog zločina u Višegradu.
U slučaju 20 optuženika presude su bile rezultat priznanja o krivici. Među njima su i bivša predsjednica RS Biljana Plavšić, koja je osuđena na 11 godina zbog progona nesrpskog stanovništva u BiH, vođa pobunjenih hrvatskih Srba Milan Babić koji je dobio 13 godina za zločine protiv čovječnosti u Hrvatskoj, admiral JNA Miodrag Jokić kojem je za napade na Dubrovnik presuđeno sedam godina zatvora te bosanski Hrvat Ivica Rajić, koji je priznao zločin nad muslimanima u Stupnom Dolu i dobio 12 godina zatvora.
4.650 svjedoka
ICTY je donio nekoliko presuda za zločine počinjene na području Hrvatske – za vukovarsku bolnicu i Ovčaru (general JNA Mile Mrkšić osuđen je na 20 godina, major Veselin Šljivančanin na 10 godina, a kapetan Miroslav Radić je oslobođen), za napad na Dubrovnik (uz Jokića osuđen i Pavle Strugar na 7,5 godina).
Dok je za progon i druge zločine nad Hrvatima na području tzv. RSK, uz Babića, osuđen još jedan od vođa pobunjenih hrvatskih Srba – Milan Martić na 35 godina zatvora.
Bez epiloga zbog smrti optuženih ostali su predmeti protiv Gorana Hadžića, bivšeg predsjednika RSK, optuženog za progon i druge zločine na okupiranim područjima Hrvatske i protiv bivšeg vukovarskog gradonačelnika Slavka Dokmanovića za zločine vezane uz vukovarsku bolnicu, odnosno Ovčaru.
Pred ICTY-jem se ukupno pojavilo 4.650 svjedoka koji su svjedočili o zločinima od Hrvatske i BiH do Kosova i Vojvodine. Sudilo se ukupno 10.800 dana i sve je to zapisano na 2,5 miliona stranica transkripata.
Do sada je 56 osuđenih već odslužilo svoje kazne, a još ih 18 sjedi u zatvorima u zemljama s kojima je ICTY potpisao ugovore.
