Sredstva koja uđu u zemlje regije posredstvom doznaka iz inozemstva znatno su veća od stranih investicija.
Sredstva koja u zemlje regije uđu posredstvom doznaka iz inozemstva značajno su veća od priliva po osnovu direktnih stranih investicija, pokazuju podaci Svjetske banke.
Doznake radnika u inozemstvu predstavljaju značajan dio u bruto domaćem proizvodu zemalja zapadnog Balkana. U Bosni i Hercegovini i na Kosovu iznos tih sredstava predstavlja 11, odnosno 14,8 posto BDP-a.
Najveći priliv sredstava iz inozemstva posredstvom radničkih doznaka bilježe Srbija, Hrvatska i Bosna i Hercegovina. Gastarbajteri su 2016. godine, prema podacima Svjetske banke, u Srbiju poslali 3198 milijardi dolara. Doznake hrvatskih radnika iznosile su 2252 milijarde, dok je u Bosnu i Hercegovinu iz inozemstva pristigla 1831 milijarda dolara.
U proteklih deset godina doznake iz inozemstva daleko premašuju pristigla direktna strana ulaganja u zemlje regije.
Prema podacima za 2015. godinu, u Srbiju su strane kompanije uložile 2345 milijardi dolara. Dijaspora je za to vrijeme poslala mnogo više novca – 3370 milijardi.
Strani investitori u Hrvatsku su donijeli 158 miliona dolara, a gastarbajteri mnogo više – 2,1 milijardu.
Strane investicije u Bosni i Hercegovini iznosile su 293 miliona dolara, a doznake 1,8 milijardi.
Doznake dijaspore nadmašuju strane investicije i u ostalim zemljama regije, što je prikazano u donjoj grafici.
