Iako Zeleni kažu da je ‘jača Evropa’ njihov prioritet, FPD se protivi daljnjim integrativnim koracima na evropskom nivou.
Oslabljena najlošijim rezultatom svoje stranke od 1949. i suočena s novim političkim spektrom, u kojem veći broj stranaka, među kojima je i ekstremno desna, ulaze u parlament, njemačka kancelarka Angela Merkel možda će biti prisiljena napustiti planove za preobrazbu Europe, koje je kovala zajedno s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom.
Konzervativci Angele Merkel osvojili su pojedinačno najveći broj glasova na njemačkim izborima u nedjelju te će ona nakon njih krenuti sa svojim četvrtim mandatom na mjestu kancelarke.
No, ostvareni rezultat najlošiji je po konzervativce od Drugog svjetskog rata i Merkel će najvjerojatnije biti prisiljena ući u tročlanu koaliciju s liberalima iz FPD-a i Zelenima, prenosi Hina.
U svom novom mandatu suočit će se, međutim, i s novom oporbenom snagom u parlamentu, Alternativom za Njemačku (AfD), euroskeptičnom i protuimigrantski orijentiranom strankom, koja se stavila na čelo prosvjeda protiv priljeva migranata što su, uz blagoslov Angele Merkel, stigli 2015. u Njemačku.
Izazovi za dublju integraciju
AfD je osvojio blizu 13 posto glasova i prvi put nakon Drugog svjetskog rata jedna ekstremno desna stranka ulazi u njemački parlament.
Sve će to biti nešto posve novo za kancelarku, koja se tijekom svoje 12-godišnje vladavine već navikla na prijaznu koaliciju i ‘bezubu’ oporbu u Bundestagu.
“Po mome mišljenju, reforma eurozone najvažnije je vanjskopolitičko pitanje koje stoji pred novom vladom”, kaže Thomas Kleine-Brockhoff, koji vodi berlinski ured instituta Marshallov fond za Njemačku.
No, on predviđa da će se tzv. Jamajka koalicija, nazvana tako po bojama zastave te zemlje, koje su istodobno i boje konzervativaca Angele Merkel, liberala i Zelenih, crne, žute i zelene, sporiti o tom pitanju.
Iako su Zeleni u nedjelju kazali da je “jača Europa” prioritet njihove stranke, liberali FDP-a protive se daljnjim integrativnim koracima na europskoj razini.
Bit će tu stranka koja će govoriti “ne”, druga koja će govoriti “da” i oprezna kancelarka, a to nisu idealni uvjeti za francusko-njemačko zajedničko djelovanje, smatra Kleine-Brockhoff.
Macron je u Francuskoj i dobio izbore na krilima obećanja o “ponovnom pokretanju Europe”, zajedno s Njemačkom, nakon godina gospodarske i financijske krize i novog šoka koji je izazvao najavljeni britanski izlazak iz EU-a.
Macron, koji bi svoje ideje trebao predstaviti u utorak na pariškom sveučilištu Sorbonnei, založio se za zajedničkog ministra financija i proračun bloka koji ima zajedničku europsku valutu.
To su ideje koje je na uvjetan način poduprla i kancelarka Merkel unatoč jakom skepticizmu unutar njezine stranke.
No, s FDP-om kao partnerom i AfD-om, koji će se glasno protiviti u parlamentu, perspektiva pridobivanja nove koalicije i šire javnosti za dublju europsku integraciju čini se daleko izazovnijom.
FDP nije daleko od AfD-a
U svom izbornom programu FDP se zalaže za postupan izlazak iz Europskog fonda za spašavanje (ESM) te za promjene europskih ugovora koje bi dopustile zemljama da napuste eurozonu.
Njihov mladi čelnik Christian Lindner otvoreno je tijekom kampanje pozivao Grčku da se vrati drahmi kao valuti.
“Kad je riječ o Europi, FDP nije tako daleko od AfD-a u nekim pitanjima. Budu li primijenjene sve njihove ideje, ponovno ćemo biti uvučeni u krizu eura”, ocjenjuje zastupnica Zelenih Franziska Brantner.
No, FPD neće biti jedini težak saveznik u Merkeličinoj vjerojatnoj koaliciji. Tu je i njezina bavarska sestrinska stranka CSU, Kršćansko-socijalna unija, koju bi uspjeh AfD-a mogao gurnuti jače udesno uoči pokrajinskih izbora iduće godine nakon što ju je ta stranka već gurnula ustranu i nametnula se tijekom izbjegličke krize.
Ponovno osvajanje birača koji su prešli pod okrilje AfD-a moglo bi postati jednim od glavnih prioriteta Merkeličina konzervativnog bloka u iduće četiri godine.
