Gotovo 1,5 miliona pripadnika muslimanske manjine u Njemačkoj ima pravo glasa.
Saopćenje Centralnog vijeća muslimana u Njemačkoj (ZDM) da su se političke stranke u trenutnoj predizbornoj kampanji distancirale od islamskih organizacija novi je detalj kojim se bave mediji u izvještavanju o utjecaju njemačkih muslimana na parlamentarne izbore koji se održavaju u nedjelju u Njemačkoj.
ZDM u “Izbornom kompasu”, svojevrsnom vodiču za muslimanske glasače, koji će im pomoći da se odluče za koga glasati na izborima, kaže da su njemačke stranke preduzele ovakav korak zbog zabrinutosti da pojedine države nastoje ostvariti politički utjecaj u Njemačkoj kroz finansijsku podršku ovim organizacijama ili slanjem svojih imama u njihove džamije.
Gotovo 1,5 miliona pripadnika muslimanske manjine u Njemačkoj, čiji se broj procjenjuje na blizu pet miliona ljudi, ima pravo glasa, od ukupno 61 miliona njemačkih glasača.
Vodič “Izborni kompas” za muslimanske glasače na parlamentarnim izborima u Njemačkoj, koji je pokrenuo ZDM, sadrži odgovore političkih stranaka na 30 pitanja koja bi mogla biti bitna za njemačke muslimane pred izbore.
“Kompas” navodi da Slobodna demokratska stranka (FDP), za koju postoji velika vjerovatnoća da će se vratiti u novi saziv Bundestaga i učestvovati u budućoj Vladi Njemačke, izražava protivljenje utjecaju drugih država, naročito Turske i Saudijske Arabije, na islamske organizacije u Njemačkoj.
Također, navodi da njemačka stranka Zeleni smatra neprihvatljivim ponašanje zemalja koje se usmjeravaju ka islamskim organizacijama kako bi ih iskoristile za ostvarivanje političkog utjecaja u Njemačkoj.
Turska i Saudijska Arabija
Riem Spielhaus, profesorica na predmetu “Muslimanske zajednice u Evropi” na Univerzitetu u Göttingenu, kaže da ne zna do koje mjere njemačke stranke ignorišu muslimanske organizacije koje djeluju u državi, ali je činjenica da u izbornim debatama u medijima nije bilo govora o njima te da ih nisu spominjali ni stranački predstavnici na izborima.
Spielhaus za Al Jazeeru kaže da u aktuelnoj predizbornoj kampanji generalno dominiraju oni koji se protive vjerskom pluralizmu i imigraciji.
Kandidatkinja Kršćansko-demokratske unije / Kršćansko-socijalne unije (CDU/CSU) za mjesto kancelarke i njena konkurencija, kandidat Socijaldemokratske partije Martin Schulz, “tokom svoje televizijske debate nijednom riječju nisu spomenuli građane koji žive u strahu i koji su meta desničarskog nasilja. Nisu govorili ni o onima koji su prestravljeni zbog rastuće polarizacije u društvu”, kazala je Spielhaus.
Osvrnula se i na obrazloženje njemačkih stranaka da su se od islamskih organizacija distancirale zbog zabrinutosti da su one izložene vanjskom utjecaju, rekavši da su ove stranke već duži niz godina pozitivno gledale na organizacije koje se djelomično finansiraju i usmjeravaju izvana prije nego što su ih počele posmatrati sa sumnjom.
Spielhaus smatra da mudra i dugoročna njemačka politika prema islamu u državi iziskuje priznavanje muslimanskih samostalnih inicijativa u intelektualnom i finansijskom smislu. Te inicijative trebaju biti integrirane u planove vlade, po uzoru na Islamsku konferenciju, i podržane unutar zakonskih okvira ako je to moguće. Zaključuje da je njemačka sumnjičavost najviše izražena prema saudijskom finansiranju islamskih organizacija.
Njemački Turci
Nasuprot ovom mišljenju, Michael Kiefer, istraživač na Institutu za islamske studije na Univerzitetu u Osnabrucku, kaže da je Njemačka zabrinuta zbog utjecaja Saudijske Arabije i Turske na muslimane u ovoj državi. Ističe da je ta zabrinutost još veća kad je riječ o utjecaju Turske zbog velikog broja Turaka koji žive u Njemačkoj.
Ovaj njemački istraživač smatra da su utjecaj turske ambasade i njenih konzulata na organizaciju DITIB, najveću islamsku organizaciju u Njemačkoj, te istraga koju provodi njemačko tužilaštvo u vezi sa špijuniranjem turske opozicije koje su provodili imami i članovi organizacije, problem za DITIB. To je stvarnost koju njemačko društvo i država ne mogu prihvatiti, kaže on.
Aiman Mazyek, predsjednik Centralnog vijeća muslimana u Njemačkoj, kaže da je pitanje zabrinutosti zbog vanjskih utjecaja na islamske organizacije sekundarna stvar koja u drugi plan baca bitne stvari za muslimane Evrope, poput jednakosti, prava i zvaničnog priznavanja muslimanskih organizacija kao vjerskih institucija koje bi zastupale muslimane pred vlastima.
Mazyek je za Al Jazeeru izjavio da su muslimani postigli opipljive rezultate u ovom pogledu na nivou saveznih država kroz ugovore potpisane s državom. Govor o utjecajima izvana dovodi u vezu s trenutnom predizbornom kampanjom i intenziviranjem rasprava o odnosima s Turskom. To je upravo ono što radi stranka Alternativa za Njemačku, koja ne vidi muslimane kao jednakopravne s ostalim građanima uprkos činjenici da ih Ustav Njemačke tako tretira, dodaje.
Mazyek se složio sa Spielhaus da je važno da se muslimanske organizacije suprotstave sumnjama koje postoje kad je riječ o njihovoj nezavisnosti, i to tako da razvijaju svoje unutrašnje strukture i instrumente svog djelovanja u još transparentnijoj formi.
U istom tom pravcu istraživač Michael Kiefer kazao je da muslimani u Njemačkoj mnogo rade na tome da se prebrode ovi strahovi, i to uključivanjem velikog broja njih u političke stranke i učešćem u radu tih stranaka i aktuelnoj predizbornoj kampanji.
