Najčešći uzroci izostavljanja doručka, ovoga najvažnijeg dnevnog obroka, su nedostatak vremena i apetita zbog velikog broja obveza i stresnog načina života.
Alio, budimo realni, za doručak ne treba više od 5 do 10 minuta.
Problemi sa nesanicom
Događa li vam se da tokom dana osjećate glavobolju, vrtoglavicu, opstipaciju, nadutost, pad energije, osjećate se nervozno i hronično umorno? Imate problema s koncentracijom i nesanicom, razdražljivi ste? Svi ovi simptomi vrlo su vjerovatno posljedica toga što ne doručkujete ili za svoj prvi obrok u danu birate sasvim pogrešne namirnice. Naučnici su otkrili povezanost između preskakanja doručka, pogrešnog doručka i zdravstvenih problema. Osim toga, onaj ko ne doručkuje, tvrde stručnjaci, riskira debljinu, te ovisnost o cigaretama i alkoholu. Studija predstavljena u časopisu “Circulation” sprovedena na uzorku od gotovo 27.000 ljudi u dobi od 18 do 82 godine pokazala je da je rizik od srčanog udara i smrti uzrokovanih bolestima srca za 27 posto veći kod osoba koje ne doručkuju.
Tokom studije u kojoj su učesnici praćeni tokom 16 godina zabilježeno je više od 1.500 srčanih udara i smrtonosnih zatajenja srca.
Istraživači iz Harvard School of Public Health kažu da organizam mora uložiti poseban napor kako bi funkcionisao bez vitalnog jutarnjeg obroka.
Upozoravaju da ljudi koji preskaču doručak pojačavaju svoju glad, a time i sklonost većim obrocima koji uzrokuju nagle skokove u razinama šećera u krvi. Ovi skokovi ipak mogu uzrokovati dijabetes, visoki krvni tlak i visoke nivoe holesterola, ključne faktore koji vode do srčanog udara. Doručak nam također omogućava da odolimo nezdravim slatkim zalogajima prije ručka. Stručnjaci i naučnici odavno tvrde kako zdrav i pravilan doručak podstiče rad metabolizma, što je odlično ako želimo izgubiti koji kilogram te pritom ostati zdravi. Ali, nije svaki doručak dobar doručak – važno je kada ga jedemo i šta jedemo. Stručnjaci preporučuju da doručak pojedemo unutar 30 do 60 minuta od buđenja, jer će upravo tako on najpovoljnije djelovati na naš metabolizam.
Tada je, tvrde, mehanizam sagorijevanja masnoća u našem tijelu najjači te tu prednost svakako treba znati iskoristiti. Poznata nutricionistkinja, doc.dr. Darija Vranešić Bender, ističe kako je doručak najvažniji dnevni obrok jer osigurava energiju potrebnu za početak dana. Kvalitetan doručak, osim što osigurava energiju kako bismo bili koncentrisani i produktivni u obavljanju naših svakodnevnih aktivnosti, pomaže i u kontrolisanju osjećaja sitosti tokom dana. Za djecu je doručak posebno važan jer, ističe doc. dr. Darija Vranešić Bender, omogućava bolje pamćenje, pažnju i razumijevanje tokom čitanja i slušanja. Te misaone sposobnosti nisu izražene samo nakon obroka nego i tokom cijelog dana, a opažaju se i u djece i u odraslih. Stoga bi doručak trebao osigurati do 30 posto ukupnog dnevnog kalorijskog unosa, odnosno jednu četvrtinu dnevnih potreba organizma za hranjivim tvarima. Ali nije važno samo jesti doručak, važno je i šta se jede za doručak.
“Prema preporukama, izbalansirani doručak treba uključivati namirnice iz sljedećih grupa: probiotike, koji su važan izvor bjelančevina i kalcijuma, zatim integralna peciva ili žitne pahuljice, kao izvor složenih ugljikohidrata, kvalitetan izvor masnoća koje su važne za rast i razvoj te su nužni dio pravilne i uravnotežene prehrane, poput margarinskog namaza, te voće ili voćni sok kao izvor prehrambenih vlakana i vitamina i minerala”, objašnjava doc. dr. Darija Vranešić Bender.
