Zbog ograničenja u Evropskoj uniji, u regiji bi mogao porasti uvoz polovnih dizel automobila.
Regija bi u skorije vrijeme mogla postati preplavljena polovnim automobilima sa dizelskim agregatima jer sve veći broj evropskih gradova uvodi ili planira zabrane za takvu vrstu vozila na svojim ulicama. Čak je i njemačka kancelarka Angela Merkel ocijenila da bi bilo dobro zabraniti automobile koji koriste dizel gorivo.
“Dizelima” u prilog ne ide ni činjenica da su u središtu skandala Volkswagena, koji je u takve automobile stavljao softver koji je varao testove emisije šetnih plinova.
Almir Grebović, glavni urednik magazina o automobilizmu ProAuto i internetskog portala www.proauto.ba, kaže da se u regiji može očekivati masovni uvoz polovnih “dizela” u slučaju da se uvedu široko rasprostranjena ograničenja za takva vozila u Evropi, iz prostog razloga što će im značajno opasti cijena, dok plitki džepovi i tradicija građana regije dovode do trenda kupovine starijih vozila.
On podsjeća da se samo u Bosnu i Hercegovinu svakog mjeseca uveze gotovo 4.000 polovnih automobila, od čega između 3.000 i 3.500 budu upravo “dizeli”. Padom cijena automobila sa dizelskim agregatima se može očekivati i povećan broj uvoza takvih vozila.
Zagađenje
To dovodi do pitanja hoće li onda regija postati groblje “dizela”, ali i kako će se to odraziti na već veliki problem sa zagađenjem u gradovima bivše Jugoslavije. Samim tim, upitno je kako će se takav povećani uvoz odraziti i na zdravlje građana.
Nekada je dizel gorivo bilo mnogo otrovnije po okolinu nego danas, jer je sadržavalo veći procent sumpor-dioksida, ali sada se koriste goriva u kojima skoro da nema sumpora, pojašnjava Željko Regoda, izvršni urednik revije SAT Plus, najčitanijeg magazina za muškarce u Srbiji.
“Međutim, proces sagorevanja kod dizelaša je takav da stvara čađ, koja je izuzetno kancerogena. Iako se taj problem uglavnom rešava DPF filterima koji zadržavaju veći deo čađi, određena količina, ipak, kroz izduvne gasove dospeva u atmosferu i truje vazduh koji udišemo”, dodaje.
Dodatni problem, koji vjerovatno postoji samo u Srbiji, kaže Regoda, predstavlja vožnja bez DPF filtera, za šta vjeruje da značajno utječe na rapidno povećanje broja oboljelih od raka pluća.
Mnogi koji nemaju novca da plate skupocjenu zamjenu ovih dijelova odlučuju da softverski stave van funkcije, ili čak i fizički uklone DPF filtere, ne mareći što vožnjom takvog automobila bjesomučno truju životnu sredinu, dodaje.
Zastarjeli propisi
“Nažalost, zastareli propisi (u Srbiji je još na snazi Pravilnik o tehničkim pregledima iz 1982.) bez skoro ikakve kontrole izduvnih gasova im to omogućavaju i tako će sigurno biti još neko vreme, uprkos najavama da će 2018. biti donet novi pravilnik, jer iako bude tako, strože kontrole izduvnih gasova sigurno neće odmah početi, nego će ta odredba početi da se primenjuje nakon 12 ili 18 meseci”, kaže Regoda.
Međutim, uvoz polovnih “dizela” ne znači da će u regiji automatski nastupiti ekološka katastrofa, dodaje Grebović. On podsjeća da se u Evropi voze dizel automobili stari četiri do pet godina, koji zadovoljavaju norme Euro 5 i Euro 6, “a ne Golfovi druge generacije, tako da stvari nisu strašne koliko se čini na prvi pogled. Milioni automobila se voze u Evropi, a nema zagađenja. Ne voze oni stara, otpisana vozila”.
Ceste regije su već “pretrpane” starijim vozilima, od kojih je nemali broj proizveden još u prošlom stoljeću, tako da pojeftinjenje dizela u Evropi ukazuje da bi moglo doći do značajne obnove voznog parka u zemljama Zapadnog Balkana.
“Nažalost, siromašni srpski vozači će verovatno rado prihvatiti da po pristupačnijim cenama kupe i uvezu jeftine dizelaše koje zapad odbacuje, ali je očigledno da se tome zapravo ne treba mnogo radovati, iako je većina tih vozila mlađa od 18 godina, koliko trenutno iznosi prosečna starost registrovanih putničkih vozila u Srbiji. Podmlađivanje neće biti značajno, a udisaćemo još otrovniji vazduh, to je sasvim jasno”, smatra Regoda.
Uvozu “polovnjaka” se protivi i Grebović, koji ne odobrava kupovinu takvih vozila. On ističe da BiH ima najnepovoljniji odnos novih i starih automobila u Evropi, a tržište polovnih automobila je desetorostruko veće od tržišta novih.
“Problem tržišta je što smo potpuno izgubili kulturu razmišljanja o kupovini novog automobila. Kakav god da je on, zanemaruje se da time što kupujete skuplji automobil dobijate novo vozilo, sa pet godina garancije, sa novim gumama, novim kočnicama…”, podsjeća Grebović.
