Hrvatska i Njemačka posvađale su se, navodno, najmanje četiri puta u posljednjih osam mjeseci o budućnosti Bosne i Hercegovine. Kamen spoticanja bilo je unutarnje uređenje “najkompliciranije” države na svijetu, kako Bosnu i Hercegovinu znaju zvati.
Dok Njemačka zahtijeva da Bosna i Hercegovina bude uređena kao građanska država, u kojoj građanin uživa prava kao pojedinac, a ne pripadnik određene etničke skupine, navodi Večernji list, pozivajući se na pouzdane i dobro informirane izvore, Hrvatska se tome protivi, jer strahuje od mogućih posljedica po stabilnost. Po istim izvorima, hrvatska strana traži jednakopravnost tri konstitutivna naroda.
Al Jazeerini sugovornici, a upitani su za stajalište analitičari iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Njemačke, ne vjeruju u dublji sukob, možda tek nesporazum, dvije tradicionalno prijateljske države, kakve Hrvatska i Njemačka sigurno jesu, ali su podijeljeni u mišljenjima u tome da se službeni Berlin zalaže za nešto što nije zacrtano u Daytonu, odnosno za građansku državu.
Njemački stručnjak za balkanska pitanja Martin Brusis ne smatra da Njemačka želi staviti pod znak pitanja ustavni poredak definiran u Daytonu. I austrijski ekspert za Balkan Florian Bieber, sveučilišni profesor iz Graza, priznaje da bi bio “jako iznenađen ako bi se njemačka Vlada sada zalagala za građanski organiziranu državu”.
“Imam dojam da priča nema osnova. Jasno je da Bosna i Hercegovina, kao država, mora važnost etničke pripadnosti bolje izbalansirati s građanskim društvom. Tu bi bilo važno da se provede ‘presuda Sejdić-Finci’ i da se smanji etnička dominacija u institucijama. No, ne vjerujem da njemačka Vlada ima plan otkloniti entničke principe u Bosni i Hercegovini”, tvrdi Bieber.
Ravnopravnost svih, pa i ostalih
“Bez obzira što mogu imati različita stajališta, jer dolaze iz različitih stranaka, u Njemačkoj su političari složni da se, svejedno u kojoj formi, mora osigurati ravnopravnost tri konstitutivna naroda, ali i ostalih”, ukazuje Benjamin Pargan, šef redakcija radija Deutsche Welle za Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku. Isto tako, nastavlja, tamošnji političari smatraju i da se “građansko uređenje Bosne i Hercegovine može uspostaviti tako da budu garantirana prava svih naroda”.
Objašnjava kako su prijedlozi o građanskom uređenju Bosne i Hercegovine, zapravo, proizašli iz zabrinutosti zbog djelovanja “struktura za koje je dokazano da ne funkcioniraju onako kako bi trebalo i koje same generiraju probleme u politici”. Zato u Njemačkoj smatraju, kaže, da se nešto mora mijenjati.
U kontaktima s političarima koji predstavljaju Njemačku u Europskom parlamentu sve češće čuje da “ima zastupnika iz Hrvatske koji u posljednje vrijeme ništa drugo ne rade nego pokušavaju svima pojasniti važnost zadržavanja sadašnje strukture, odnosno ukazati na navodnu opasnost od građanskog uređenja Bosne i Hercegovine”. U tome vidi mogućnost postojanja različitih mišljenja njemačkih i hrvatskih političara, ali i neke vrste manjeg konflikta.
Zajednica puna gnjeva
I Vedran Džihić, profesor političkih znanosti na bečkom sveučilištu, tvrdi kako je i Njemačka prepoznala da je “Bosna i Hercegovina ne samo disfunkcionalna, već iz perspektive Evrope predstavlja bure baruta i zajednicu punu gnjeva, koje u svakom momentu može eksplodirati”.
“I to je razlog zašto Njemačka razmišlja o revitaliziranju građanske Bosne i Hercegovine, koja bi, naravno, na najbolji mogući način trebala njegovati i štititi prava svih naroda u njoj. Ukidanje etnonacionalnog principa bi za vladajuće strukture, koje parazitiraju na polumrtvom tijelu države, značilo gubitak svih privilegija koje su akumulirali posljednjih 20-tak godina”, kaže Džihić.
Po njemu, “i za Hrvatsku demokratsku zajednicu Bosne i Hercegovine, isto kao i za Savez nezavisnih socijaldemokrata i Stranku demokratske akcije, građanska Bosna i Hercegovina bi značila kraj privilegija”. Upravo to smatra razlogom zbog kojeg se “vehementno bore protiv bilo kakve debate o drugačijoj i građanskoj konstrukciji zajednice”.
Za hrvatsku politiku prema Bosni i Hercegovini tvrdi da je “već neko vrijeme izrazito destruktivna”. Priču vraća na ponovni dolazak HDZ-a na vlast prije dvije godine te navodi da je od tada “počeo prevladavati narativ zasnovan na etničkoj matrici, koji zahtijeva dajnju etnoteritorijalizaciju Bosne i Hercegovine i potajno mašta o homogenom hrvatskom ‘korpusu'”.
“Takav narativ insistira na daljnjoj institucionalizaciji i formalizaciji nečega što je u posljednje 22 godine razorilo Bosnu i Hercegovinu kao državu i društvo. U toj etničkoj imaginaciji i u takvoj politici Bosna i Hercegovina se kao država i društvo potpuno negira, ona je ‘nužno zlo’ i ‘kolateralna šteta’ devedesetih, koju čelnici HDZ-a i nacionalno-konzervativni dio hrvatske javnosti prihvataju kao formalno-pravnu činjenicu, ali negiraju kao suštinu”, tvrdi Džihić.
Gjenero: Neuvjerljiv sukob Hrvatske i Njemačke
No, političkom analitičaru Davoru Gjeneru ne čini se da su hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i Banski dvori previše angažirani oko Bosne i Hercegovine. Smatra da “zagovaraju jasan koncept, a on je zasnovan na potpori otvaranju institucionalnog dijaloga Bosne i Hercegovine s Europskom unijom”. Podsjeća i na nedavno održanu sjednicu dviju vlada, na kojoj je potpisan ugovor o strateškom savezništvu Hrvatske i Bosne i Hercegovine, vezano uz njeno pristupanje Uniji.
“Hrvatska lobira u forumima koji su joj otvoreni za otvaranje europske perspektive Bosne i Hercegovine. Hrvatska se zalaže za fast track za Bosnu i Hercegovinu i individualno vrednovanje napretka svake zemlje u procesu, pri čemu je trenutno vrlo prepoznatljivo liderstvo Crne Gore u ovom prostoru”, ukazuje Gjenero.
Za mogući diplomatski sukob Hrvatske i Njemačke kaže kako je “hrvatski ponder unutar EU-a vrlo skroman, a Hrvatska je do sada propuštala unutar EU-a lobirati i zagovarati svoje prijedloge i rješenja”.
“Koncept u kome bi Hrvatska ratovala protiv Njemačke i Turske je posve neuvjerljiv. Donedavni ministar vanjskih poslova Davor Ivo Stier zagovarao je oživljavanje trilaterale Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Turska, koju vlada Zorana Milanovića nije ‘prigrlila’, a stvarno je otvarala priliku Hrvatskoj da poveća svoj utjecaj”, podsjeća Gjenero.
Objašnjavajući koncept građanske države, podsjeća da je suprotan konceptu što ga je Njemačka zagovarala zajedno s Velikom Britanijom kao rješenje za Bosnu i Hercegovinu. I Hrvatska je, dodaje, bila čvrsto za njemačko-britanski prijedlog. Po njegovim riječima, “princip jedan čovjek – jedan glas savršeno funkcionira u homogenim društvima, ali u složenim društvima daje opasan efekt”.
“Time što ćemo se ponašati kao da biračko tijelo nije podijeljeno u tri nacionalna korpusa, ta podjela neće nestati. Samo će nestati mehanizmi zaštite manjina. A demokratski je poredak samo onaj u kome je osigurana vladavina većine, ali su ujedno i manjine zaštićene. Ovakav sustav primijenjen u današnjim uvjetima u Bosni i Hercegovini rezultirao bi majorizacijom i potiskivanjem manjinskih grupa – ili na lokalnoj razini, ili na razini centralne države”, zaključuje Gjenero.
