Zemlja bi se mogla pretvoriti u vrelu planetu poput Venere, sa vrijućim okeanima i kiselim kišama, ukoliko ljudi ne umanje klimatske promjene, tvrdi fizičar Stephen Hawking u nedavnom intervjuu.
– Blizu smo tačke na kojoj će globalno zagrijavanje postati nepovratno. Potezi američkog predsjednika Donalda Trumpa mogli bi gurnuti Zemlju preko ivice, da postane poput Venere, sa temperaturom od 250 stepeni Celzijusa i kišama sumporne kiseline – izjavio je Hawking za BBC, odnoseći se na Trumpovu odluku da povuče SAD iz pariskog klimatskog sporazuma.
Većina klimatskih stručnjaka smatra, međutim, da je Hawking scenario dramatičan i preuveličan. Zemlja je u odnosu na Veneru mnogo dalja od Sunca i s obzirom na njen hemijski sastav nikad nećemo imati tako gustu atmosferu od ugljen-dioksida, pa stoga nije vjerovatno da će biti dosegnuta temperatura od 250 stepeni.
Ipak, sveopšti trend katastrofalnih klimatskih promjena je stvarna briga, ističu eksperti.
– Hoking ovdje malo retoriše. Zemlja je udaljenija od Sunca nego Venera i ne može doživjeti odbjegli efekat staklene bašte na isti način kao ta planeta, kao što su na primjer vrijući okeani.
Međutim, ono na što je Hawking generalno htio da ukaže – da bi mi mogli našu planetu da učinimo nestanjivom za ljude ako ne otklonimo opasne klimatske promjene – zasigurno je tako – istakao je za Michael E. Mann, naučnik za klimu Univerziteta Pensilvanija.
Venera je druga planeta od Sunca i najsjajnija u Sunčevom sistemu. Iako je iste veličine kao Zemlja i ima otprilike istu gravitaciju, daleko je od naše vodene planete. Sa temperaturama koje dosežu 466 stepeni Celzijusovih, najvrelija je planeta Sunčevog sistema. Razlog ovako visokih temperatura leži u njenoj gustoj ugljen-dioksid atmosferi ispunjenoj oblacima sumporne kiseline. Njena atmosfera zarobljava više vreline od Zemlje. Apsorbuje više solarne radijacije od naše planete, jer je bliža Suncu. Tu su i vulkani, koji samo doprinose reputacije Venere kao “pakla”.
Vodeća teorija o tome kako je Venera zadobila pakleni pejsaž tvrdi da je planeta uhvaćena u začarani krug – ona apsorbuje više solarne radijacije nego što je ispušta, uslijed čega se više pare zadržava u atmosferi. To dovodi do još veće apsorpcije vreline i odbjeglog efekta staklene bašte.
To znači da je Venera bila u stanju srčanog udara – zagrijevala se i nije se mogla ohladiti. Atmosfera Venere oko 100 puta gušća od Zemljine i sastavljena skoro u potpunosti od ugljen-dioksida.
Zemlja 2050.
Ipak, Zemlja ne mora postati poput Venere da bi život na njoj postao pakao. Kevin Trenberth, klimatski stručnjak Nacionalnog centra za istraživanje atmosfere u Boulderu, Koloradu, kaže da bi samo dosezanje i održavanje nivoa globalnog zagrijavanja od 2 stepena Celzijusovih (Pariski sporazum cilja na držanje zagrevanje ispod te temperature) tokom određenih perioda uzrokovalo promjene koje su već u toku i kompletno poremetilo ekosisteme i poljoprivredu.
Temeperatura se podigla za jedan stepen Celzijuzove skale od 1880-ih godina, zbog efekta staklene bašte. Svijet ima tri godine da počne ozbiljno da redukuje emsije šetetnih gasova ili će se suočiti sa posljedicama globalnog zagrijevanja, upozoravaju eksperti.
– Drveće će rasti, ali potrebne su druge vrste. Poljoprivrednici će trebati druge vrste žitarica. Sve ovo prijeti izvorima vode i hrane. Ti izvori ne moraju da nestanu, dovoljno je da budu ispod potrebnog nivoa i izbit će haos. Ovakav scenario je veoma moguć nakon 2050., jer ćemo tokom te decenije vjerovatno biti na nivou zagrijevanja od 2 stepena – ističe Trenberth.
Robinson ističe da je teoretski moguće da se nivo ugljen-dioksida značajno poveća – ukoliko bi ljudi spalili svo fosilno gorivo na planeti, nivo CO2 bi mogao porasti 10 puta više od sadašnjeg.
– Zemlja nije iskusila tako visok nivo CO2 stotinama miliona godina, a podizanje nivoa mora, kao posljedica toka, vjerovatno se mjeri stotinama metara, pa se oprostite od omiljenih obalskih gradova – zaključio je Robinson.
