Kosovo mora da promjeni pristup u dijalogu sa Srbijom, ocjenjuju predstavnici političkih partija.
Skupština Kosova, koja još nije konstituisana, treba i da odluči ko će u budućnosti da vodi dijalog i kakav će biti njegov okvir. Neki, pak, smatraju da se dijalog treba prekinuti.
Predsjednici Kosova i Srbije Hashim Thaçi i Aleksandar Vučić juče su se dogovorili da otpočnu novu fazu dijaloga o normalizaciji odnosa između dvije zemlje. Timovi obe zemlje će u narednih mjesec i po dana raditi na pripremi nove faze čiji će fokus biti odnos Kosova i Srbije u dugoročnom planu. Kako je rečeno, to će zahtjevati i unutrašnje razgovore na Kosovu i u Srbiji.
Dijalog koji je do sada vođen na nivou premijera, teži da pređe na nivou predsjednika, a akteri su upravo oni koji su i počeli ili nadgledali cio proces dijaloga.
Pal Lekaj, potpredsjednik Alijanse za budućnost Kosova čiji čelnik, Ramush Haradinaj teži da postane premijer, kaže da nova faza dijaloga treba da bude sadržajna i u korist ojačavanja države Kosova, kao i recipročnog priznanja.
“Najprije je potreban jasan okvir za dijalog, vremenski okvir i teme koje će pomoći ojačavanju države i rješavanju problema koje imamo sa Srbijom. Prema tome, možda je došlo vrijeme da dijalog bude jasniji, sadržajniji, sa temama koje će dovesti i do recipročnog priznanja. Naša politika je do sada dozvolila Beogradu da se bavi unutrašnjim pitanjima Kosova. To sada, u ovom slučaju, ne smije da se ponovi”, kazao je Lekaj.
Albulena Haxhiu iz pokreta Samoopredjeljenje za Radio Slobodna Evropa navodi da je ovaj pokret protiv dijaloga sa Srbijom.
“Smatramo da se dijalog ne treba nastaviti ni na koji način i, naravno, pokret Samoopredjeljenje ima jasne stavove što se tiče dijaloga. Smatramo da je ovakav dijalog, bez principa i bez uslova, na štetu Republike Kosovo jer je dokazano da je svaki potpisani sporazum u skorist Srbije ali ne i Kosova”, kaže Haxhiu.
Dijalog u Briselu do sada je vođen na premijerskom nivou, dok bi nivo predsjednika predstavljao jednu novu dimenziju. Lekaj ističe da preostaje Skupštini, nakon njenog konstituisanja, da odredi na kom nivou će se voditi dijalog sa Srbijom.
“Trebamo dobro da razmislimo o tome, da odredimo tačan format dijaloga kako bi imali odluku Skupštine ko će voditi dijalog sa Srbijom. Svaka odluka Skupštine treba da bude jasna, sa jasnim okvirom o dijalogu”, ističe Lekaj.
Haxhiu, pak, smatra da Thaçi nije trebao uopšte da odputuje za Brisel na razgovore o novoj fazi dijalog.
“Za nas je neprihvatljivo da Hashim Thaçi, na ovaj način, pod ovim okolnostima, i uzimajući u obzir da je isti odgovoran za sve urađene ustupke na štetu Kosova, razgovara ili nastavi razgovore, sada na nivou predsjednika. Radi se o istom čovjeku koji je, dok je bio premijer, uradio brojne ustupke na štetu Kosova, tokom nepravednih razgovora sa Srbijom”, tvrdi Albulena Haxhiu.
Kandidat za premijera ovog pokreta Albin Kurti u nekoliko navrata je rekao da planira da briselski sporazum o Zajednici opština sa srpskom većinom pošalje Venecijanskoj komisiji na razmatranje, a da parlamentarna komisija proceni dosadašnji proces dijaloga sa Srbijom.
Posljednja runda dijaloga Prištine i Beograda održana je 1. februara a onda su obje zemlje prošle kroz izborne procese. Kosovo čeka na potvrđivanje izbornih rezultata kako bi se konstituisala Skupština a potom izabrala i nova vlada.
