Kada govorimo o historiji računara o kojoj su nas učili u školi gotovo se uvijek govori tek o njihovim mogućnostima i specifikacijama, a rijetko i o izgledu.
Nekada se najviše radilo na funkcionalnosti i mogućnostima, a manje pažnje se posvećivalo dizajnu.
Davnih 1940-ih godina ENIAC je bio u povojima, Alan Turing razvijao je svoj mehanički računar za probijanje njemačke Enigme, a IBM je razvijao SSEC – Selective Sequence Electronic Calculator, koji počinje izgledom ličiti na današnja radna mjesta s računarima.
Sljedeća dva desetljeća donose nekoliko programabilnih kalkulatora iz IBM-a, Olivettija, a pojavljuje se i ruski MIR – svi još uvijek bez integriranih krugova, ali s tastaturama i rudimentarnim izlaznim jedinicama.
Prvi uređaj koji je izgledao poput računara je Datapoint 2200 koji se pojavio 1970. godine. Sastojao se od ekrana, tastature, Intelovog mikroprocesora i imao mogućnost pohrane podataka, a sve u kućištu veličine klasične pisaće mašine.
Hobisti 1974. dobivaju mogućnost kod kuće sastaviti svoj lični računar, Altair 8800 – uređaj za koji kalifornijski Muzej računarske historije kaže da je prvi računar ikada. Iste godine IBM predstavlja svoj model “prijenosnog računara” 5100.
Pojavom Applea 1 (1976.), Applea 2 (1977.), te IBM PC-a (1981.) započinje era modernih računara. Tu već imamo zasebne monitore, tastature, te centralne jedinice i vanjske jedinice za pohranu podataka na diskete.
Nedugo nakon toga pojavljuje se Commodore 64, koji se spaja na televizor, podatke čita i zapisuje putem kasetofona, a cijeli računar smješten mu je u kućište tipkovnice.
Sličan koncept njeguje i ZX Spectrum, dok se kao prva radna stanica pojavljuje Apollo DN1000.
Prvi Appleovim Macintoshom (1984.) počinje razdoblje “lijepih” računara, ali PC segment će cijelo jedno desetljeće isporučivati sive ili bež kutije s monitorima i tastaturama koje proizvode IBM, Compaq, Amiga, i slični…
Krajem 1990-ih godina pojavljuje se prvi iMac, a od tada dizajn postaje jednakopravni čimbenik koji prodaje računare, pa se kompanije počinju natjecati čiji će proizvod biti ne samo bolji i brži, nego i oku ugodniji.
U današnje vrijeme dizajneri oblikuju svaki njihov detalj do savršenstva.
Rezultat toga su i današnji elegantni prijenosnici poput MacBooka, HP Spectrea, ili Lenovo Yoga Booka.