Akademik Fedor Mesinger, jedan od najpoznatijih svjetskih meteorologa, upozorava – ljudima vrlo brzo predstoji bitka za život zbog porasta temperatura.
Predstojeće ljeto biće, najvjerovatnije, toplije nego prethodna. To znači da u atmosferi ima više vodene pare, pa treba očekivati ozbiljnije ljetne nepogode koje će biti češće, veće i žešće nego što je to bilo prije samo desetak godina, prenose “Večernje novosti”.
Tropski cikloni biće češći i snažniji nego doskora, što podrazumijeva jače vjetrove i silnije grmljavine, oluje, grad i kišu. Ovakve vremenske prilike za predstojeće i naredna ljeta, prognozira akademik Fedor Mesinger (84), doktor meteoroloških nauka, jedan od 12 “apostola” svjetske meteorologije u oblasti numeričke prognoze, prenose “Novosti“.
Mesinger dodaje i da meteorolozi na dnevnom nivou mogu najaviti dolazak nepogoda i odrediti šire područje gdje će se dogoditi. Ali samo mjesto gdje će se nevrijeme najžešće ispoljiti, kaže, ne može se precizno predvidjeti. Svoju “najavu vremena”, ovaj naš uvaženi naučnik, zasniva, prije svega na činjenici da su posljednje tri godine bile baš tople, svaka toplija od prethodne, a to se, kako kaže, nikada nije dogodilo za vijek i po meteoroloških osmatranja.
“Klima se mijenja dramatično brzo i to pred našim očima”, kaže Mesinger za “Novosti” i dodaje:
“Osmatranja pokazuju da se led trenutno topi, a sateliti vide i bilježe kako se smanjuje površina pod ledom na Arktiku. U nauci više nema sumnje da doživljavamo jedno vrlo ozbiljno globalno otopljavanje. No, da bismo znali šta nas u budućnosti očekuje, treba znati ili pretpostaviti kako se mijenja sastav atmosfere. A, savremeni čovjek je, nažalost, prvi uzročnik tih promjena.” Proizvodnja energije sagorijevanjem fosilnih goriva, po riječima našeg sagovornika, već sada je doprinjela da u atmosferi ima 40 odsto više ugljen-dioksida nego u predindustrijsko doba. Ovaj gas nema gdje da ode i najodgovorniji je za stvaranje efekta staklene bašte kao i za povećanje prosječne godišnje temperature za više od jedan stepen u odnosu na prije 150 godina.
“Ukoliko se ovako nastavi ta temperatura može vrlo brzo, već za 20-30 godina, da se poveća za dva stepena. U tom slučaju nivo svjetskih okeana porastao bi za pet metara. Zamislite šta bi to značilo za čovječanstvo. Šta bi svijet bio bez Venecije, Amsterdama i brojnih drugih primorskih gradova? Ostale su nam, dakle, dvije-tri decenije da učinimo nešto, inače smo na putu bez povratka i na Zemlji na kojoj nema mjesta za čovjeka”, nastavlja Mesinger. U suprotnom, kako kaže sagovornik “Novosti”, neće biti dobro. Nećemo više govoriti o Plavoj planeti na koju smo dosad navikli. “Ako mi u predstojeće dvije-tri decenije dozvolimo da se srednja godišnja temperatura poveća za više od dva stepena, već će unuci naših unuka imati velike probleme. Ne samo da će im biti suviše toplo, nego će se nivo svjetskog mora neprekidno podizati, za do nama nestvarnih 60 metara. Svi veliki gradovi, tada bi otišli pod vodu.
Nema zidova koji u tom slučaju mogu da spreče katastrofu”, kaže on. Čovječanstvu, po riječima sagovornika “Novosti”, tokom predstojećih 20-30 godina, predstoji bitka za život potomaka na Zemlji. “Ta bitka se može dobiti jedino ako se potpuno zaustavi proizvodnja energije sagorijevanjem fosilnih goriva. Treba da podržavamo sve načine proizvodnje energije obnovljivim izvorima. Nuklearna energija je odlična, a takođe i solarna kao i hidro i energija vetra, plima i oseka… osim toga, moramo štedjeti energiju i prilagoditi se životu sa manje potrošnje energije”, zaključuje ovaj poznati meteorolog.
