Ceste u Bosni i Hercegovini predstavljaju jednu od najopasnijih evropskih putnih mreža. U prilog toj tvrdnji idu brojne saobraćajne nesreće sa smrtnim ishodima koje su se dogodile u posljednje vrijeme u BiH.
Posljednje pogibije
Crni niz nastavio se i ove sedmice. Jučer je u udesu kod Pazarića poginuo Irham Čečo, novinar i savjetnik člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića. U ponedjeljak je Gojko Ostović (62) poginuo kao suvozač u kombiju koji je sletio s puta kod Foče.
Svega nekoliko sati ranije iz Vrbasa su izvučena tijela dvojice mladića, Nihada Kline i Mehmeda Karadže, stradalih u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila 21. maja na magistralnom putu M-16 Jajce – Banja Luka kada je njihov Renault Clio sletio u rijeku. Tijelo njihovog prijatelja Abdurahmana Ljevakovića pronađeno je u vozilu neposredno nakon nesreće.
Mještani Gradačca i Vučkovca još su u šoku nakon stravične nesreće u kojoj su u prošlu srijedu u Opel Kadettu poginule učenica devetog razreda Osnovne škole “Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak” u Donjim Srnicama Irmela Kurbašić (15) i njena majka Ajša (38).
Njihova pogibija ponovo je aktuelizirala problem ove opasne dionice. U narodu je već prozvana „Put smrti”.
Safer Kurbašić, predsjednik Mjesne zajednice Vučkovci, tvrdi da je u posljednjih nekoliko godina na ovoj dionici poginulo šest osoba.
Najveći problem, prema njegovom kazivanju, predstavljaju neravnine na putu na kojima se tokom kiše stvaraju lokve. Velika je i frekvencija saobraćaja, a sigurnost ugrožavaju i nesavjesni vozači koji na velikim pravcima voze iznad ograničenja. Također, poljoprivredni usjevi zasijani uz put smanjuju preglednost, a sigurnost saobraćaja narušavaju i brojne mašine koje u sezoni poljoprivrednih radova koriste ovaj putni pravac.
Iako su saobraćajne kontrole na ovoj dionici česte, mještani apeliraju na neophodno povećanje sigurnosti u saobraćaju. Tako su pokrenuli peticiju simboličnog naziva „Put smrti”, koju je već potpisalo nekoliko hiljada građana.
Konkretno, građani zahtijevaju da se dionica puta Ormanica – Gradačac, koja je do sada odnijela mnogo života, još kvalitetnije označi horizontalnom i vertikalnom signalizacijom. Zahtijevaju i da se postave takozvani usporivači brzine i instaliraju stacionarni radari, kako bi se smanjile brzine.
Slično su reagirale i brojne Sarajlije nakon pogibije studentica Selme Agić i Edite Malkoč, koje je Sanjin Sefić 10. oktobra prošle godine u ulici Zmaja od Bosne usmrtio vozeći Golf 6 brzinom od skoro 105 kilometara na sat i pri tome prošavši kroz crveno svjetlo. I tada su pisane peticije, organizirani protesti…
Saobraćajne kontrole u Sarajevu nakon ove tragedije bile su pojačane, no za kratko vrijeme sve je vraćeno na staro.
Mapa rizika
O najopasnijim dionicama te sigurnosnom stanju na bh. cestama BIHAMK je kreirao mapu rizika magistralnih cesta u Federaciji BiH, mada stanje ni u RS nije mnogo bolje.
Njihova analiza je pokazala da su najviše ljudskih života u FBiH odnijele dionice na putnim pravcima od Zenice do Maglaja, potom Doboj – Lukavac, Jablanica – Mostar, Bugojno – Gornji Vakuf i Bosanska Krupa – Bosanska Otoka.
Iz BIHAMK-a nam je obrazloženo da su za izradu ove mape uzeti statistički pokazatelji sigurnosti, i to broj poginulih, broj teško povrijeđenih i frekvencija saobraćaja od 2009. do 2013. godine. Također su nam kazali da je u planu da se ove godine nadogradi mapa rizika te snime i kodiraju preostale magistrale u FBiH.
– Obradom svih podataka utvrđeno je da više od 50 posto analiziranih cesta spada u ceste visokog rizika. Na tim dionicama cesta postoji velika vjerovatnost da će se dogoditi saobraćajna nesreća sa smrtnim ishodom – rekli su nam iz BIHAMK-a.
Neizostavno je navesti i to da su najopasnije dionice na području RS: M-4 Donje Caparde – Karakaj, M-16 Nova Topola – Klašnice, M-4 Ivanjska – Šargovac, M-16.1 Klašnice – Prnjavor, M-19 Milići – Vlasenica, M-4 Lamovita – Ivanjska, R-465 Orline – Doboj, M-14.1 Glavčice – Šepak, M-18 Brod na Drini – Šćepan Polje, M -19.3 Podromanija – Rogatica, M-17 Vukosavlje – Podnovlje, M-4 Prijedor – Kozarac, M-14.1 Vrhovi – Šešlije.
Mladi ginu
Analizom stanja sigurnosti na bh. cestama bavilo se i Javno preduzeće „Ceste FBiH”. Njihovi podaci govore da su nesreće najčešći uzrok smrti mladih osoba u dobi od 15 do 29 godina. Ukoliko se ovakav trend nastavi, nesreće će 2030. godine biti peti najčešći uzrok smrtnosti ukupne svjetske populacije, učestaliji čak i od AIDS-a, raka pluća i drugih uzroka smrti.
Krajem oktobra 2010. godine urađena je Studija prioriteta rekonstrukcije i sanacije opasnih mjesta na magistralnim cestama u Federaciji BiH na osnovu saobraćajnih nezgoda 2007.-2009., koju je proveo Fakultet za saobraćaj i komunikacije u Sarajevu.
Iz JP “Ceste FBiH” naveli su da je ova studija pokazala 122 opasna mjesta, od čega 22 crne tačke.
Kao najopasnija mjesta za saobraćaj navode se lokacije ulica Kolonija u Konjicu, raskrsnica ulica Toplička i Rudarska u Živinicama, Bistarac u Lukavcu, Bradina kod Konjica i raskrsnica u Nević-Polju.
Lokacije s najvećim brojem nesreća, ne nužno i brojem smrtnih slučajeva, jesu ulica Obala Zmaja od Bosne u Tuzli, Jelah kod Tešnja, Ostrožac kod Cazina i petlja Šićki Brod kod Tuzle.
Analiza troškova nesreća na području FBiH
Stopa smrtnosti u saobraćaju u BiH je za oko tri puta veća nego u zemljama zapadne Evrope. Istraživanje JP “Ceste Federacije BiH” je utvrdilo da samo u FBiH ima oko 250 poginulih i više od 6.800 povrijeđenih osoba svake godine i da ekonomija FBiH gubi više od 400 miliona eura godišnje (više od pet posto svog godišnjeg BDP-a), ako se uzmu u obzir ukupni troškovi medicinskog liječenja, oštećenja imovine, administrativni rad, gubitak produktivnosti.
Tako je analiza troškova nesreća na području Federacije BiH pokazala da su to itekako značajni iznosi:
371.913 KM troškovi nesreća s poginulim osobama
273.416 KM troškovi nesreća po jednoj smrtno stradaloj osobi
176.374 KM troškovi nesreća s teže povrijeđenim osobama
100.757 KM troškovi nesreća po jednoj teško povrijeđenoj osobi
25.780 KM troškovi nesreća po jednoj lakše povrijeđenoj osobi
380 osoba u prosjeku godišnje pogine na cestama širom BiH
11.000 osoba u prosjeku godišnje povrijeđeno na cestama širom BiH.
