Sjedinjene Države povući će se iz Pariškog klimatskog sporazuma, najavio je američki predsjednik Donald Trump na konferenciji za medije održanoj u Bijeloj kući u četvrtak. Ova odluka znači da sada Kina ima glavnu ulogu u sporazumu, a kineski predsjednik Xi Jinping postaje sve bitniji svjetski lider, piše CNN.
Trumpovo ranije povlačenje SAD-a iz trgovačkog Transpacifičkog partnerstva dala je kineskoj ekonomiji još veću snagu. Neki svjetski lideri poput Emmanuela Macrona kritikovali su ovu Trumpovu odluku. Ne i ruski predsjednik. Na Međunarodnom ekonomskom forumu koji se upravo održava u Sankt Petersburgu Vladimir Putin komentarisao je kako Trump nije trebao povući SAD iz sporazuma, ali ne osuđuje njegovu odluku, te na kraju samo zaključio: “ne brinite se, budite sretni”. Cijelu bi situaciju u svoju korist, na kraju, mogla okrenuti Kina.
Christopher Balding, profesor ekonomije na Univerzitetu u Pekingu, komentarisao je Trumpov potez rekavši da je to najbolji mogući ishod događaja za Jinpinga, jer povlačenjem Amerike iz sporazuma fokus borbe protiv globalnog zatopljenja prebacuje na Aziju.
“Ako se pojavi dobra prilika, Kina će je iskoristiti”, rekao je Balding. Čak i prije Trumpove odluke, Kina, druga najveća ekonomija svijeta, pokazala je odlučnost nizom sastanaka o Pariškom klimatskom sporazumu koje je njihov premijer Li Keqiang imao s s evropskim državnicima tokom sedmice, uključujući i s njemačkom kancelarkom Angelu Merkel u Berlinu.
No, Kina nije uvijek imala takvu pozitivnu ulogu kad je u pitanju klima. Li Shuo, klimatski analitičar Greenpeacea, za CNN je izjavio kako je Kina nekad imala jako lošu reputaciju, zbog ogromnog zagađivanja, ali njihovi naučnici su utvrdili kako globalno zatopljenje nije “samo neki zapadnjački koncept, već činjenice”, te su se aktivno angažirali oko saniranja situacije. Prošlog januara, kineski Državni ured za energetiku najavio je kako će do 2020. Kina uložiti 360 milijardi dolara u obnovljive izvore energije, poput vjetra i sunca.
Prošle godine, Kina je investirala preko 88 milijardi dolara u čiste izvore energije, 2015. godine uložila je 120 milijardi, dok je SAD prošle godine investirao 58,8 milijardi dolara, prema informacijama Bloomberga.
“Ne bih rekao da je Kina sada definitivan lider u borbi protiv klimatskih promjena, ta uloga im je pala u krilo”, komentirao je profesor Balding te dodao da je Kina sada jači globalni igrač nego prije pet godina, a ta činjenica podiže moral ususret jesenskom Državnom kongresu Komunističke partije, koji se održava svakih pet godina. Na kongresu, članovi partije imenovat će novu generaciju državnih lidera.
Evropa je primorana tražiti nove saveznike, ali Kina bi mogla biti čudan izbor, izjavio je za CCN jedan pekinški profesor koji je htio ostati anoniman. Iako je ekonomska, kao i saradnja oko pitanja klimatskih promjena dobro partnerstvo za Europu, problem predstavlja loše stanje demokracije u Kini, posebno zbog narušavanja ljudskih prava. S druge strane, Trumpova izolacionistička politika narušava model demokratskog društva kakvog je do sad Amerika predstavljala u svijetu.
