Zaev kaže da Makedonija neće biti potčinjena drugim državama; podnesen zahtjev za ocjenu ustavnosti izbora Xhaferija.
Predsjednik Makedonije Đorge Ivanov dodijelio je mandat predsjedniku Socijaldemokratskog saveza Makedonije (SDSM) Zoranu Zaevu za sastav nove vlade.
Ivanov je ranije to odbio učiniti, zbog takozvane “platforme iz Tirane”, deklaracije koju su lideri albanskih političkih stranaka iz Makedonije potpisali u Tirani, a koju je Ivanov smatrao ugrožavanjem suvereniteta zemlje.
Zaev je ponovio izjavu koju je ranije dao građanima Makedonije – da će garantirati unitarnost, teritorijalni integritet i multietničnost Makedonije; zaštitu državnih interesa i unapređenja života svih građana; da će proces donošenja odluka biti u skladu s demokratskim principima ne dovodeći Makedoniju u potčinjen položaj od druge države.
EU: Brzo formirati vladu
Zaev je rekao da “nijedan dokument, platforma ili akt suprotstavljen gore navedenim stavovima ne može biti osnova” za vođenje politike u Republici Makedoniji.
Zaev je ocijenio da to što je dobio mandat za sastav nove vlade, uvjeren je, znači početak kraja političke krize u toj državi koja traje već gotovo tri godine.
Čin dobijanja mandata od predsjednika Ivanova ocijenio je kao, kako je rekao, poruku da se neprijatnosti u Makedoniji završavaju.
“To je početak kraja političke krize u Makedoniji, uvjeren sam. Nadam se da ću prijedlog za sastav vlade parlamentu dati za deset dana, možda čak i prije. Do kraja mjeseca imat ćemo novu reformsku vladu. Želim saradnju sa budućom opozicijom, ona nam treba. Zajedno treba da donosimo zakone, za koje je potrebna dvotrećinska većina”, rekao je Zaev.
Drago mu je, rekao je, da su sve države regije zajedno na agendi punopravnog članstva u EU i NATO.
“Moja poruka svima je saradnja, a ako želimo da uspemo, trebaju nam prijatelji iz Evrope i svijeta, ali prvi naši prijatelji su naši susjedi i u tom pravcu nam je potrebna podrška, tu je i Republika Srbija. Već sam rekao da su Srbi naš bratski narod i nadam se da ćemo mi političari raditi za bolju budućnost i građana Srbije i Makedonije. Mi u budućnosti moramo da unapredimo našu saradnju”, rekao je.
Opisujući sebe kao političara poznatog po jednakom ponašanju prema svima, Zaev kaže da je to tipično za, kako je rekao, njegovu multietničku Makedoniju, ali i realno s obzirom na to da EU zasniva svoj napredak i svoje planove na razumijevanju i različitostima.
“Ono što smo postigli u Makedoniji jeste da imamo podršku svih različitih etničkih zajednica. Objedinili smo sve različitosti, čak se desilo i multireligijsko objedinjenje. To je budućnost za Makedoniju, to je budućnost i za regiju. Ako mi sarađujemo, i EU će nas poštovati više”, rekao je Zaev u intervjuu za Kurir, prenosi Tanjug.
Politička kriza
Visoka predstavnica Evropske unije Federica Mogherini i komesar za proširenje Johannes Hahn pozdravili su odluku Ivanova da dodijeli mandat Zaevu kao bitan korak u procesu formiranja vlade.
“Nadamo se da će ovaj konstruktivni duh prevladati kako bi država konačno mogla izaći iz političke krize. Očekujemo brzo formiranje vlade posvećene provođenju svih dijelova Sporazuma iz Pržina i reformskih priroiteta“, poručili su Mogherini i Hahn.
U međuvremenu, predstavnici građanske inicijative „Za zajedničku Makedoniju“ podnijeli su zahtjev Ustavnom sudu za ocjenjivanje ustavnosti izbora Talata Xhaferija za predsjednika Sobranja.
Komentirajući davanje mandata Zaevu, Xhaferi je rekao za Reuters: “Ne mogu da kažem da je kriza okončana, ali ovo će otvoriti put da se stvari odvijaju institucionalno”.
Početkom 2017, dugogodišnji premijer Nikola Gruevski nije uspio formirati novu vladu, nakon što je koalicijski partner, albanska stranka Demokratska unija za integraciju (DUI), odlučila da ne nastavi koaliciju.
Vanredni parlamentarni izbori održani su 11. decembra prošle godine, ali od tada nije završena konstitutivna sjednica Sobranja niti je formirana izvršna vlast.
Politička kriza potresa Makedoniju posljednje tri godine, nakon skandala sa prisluškivanjem.
Eskalirala je krajem aprila kada je parlamentarna većina izabrala novog predsjednika Sobranja Talata Xhaferija.
Tada su demonstranti, među njima i maskirane osobe, ušli u Sobranje i napali novinare te poslanike, uključujući i Zaeva.
