Proljeće je za nekoga radost, a za druge patnja. Svrab, šmrcanje, kihanje, otežano disanje i crvene oči, samo su neki od simtoma s kojima se suočava skoro svaka šesta osoba u BiH u ovom periodu godine. Liječnice porodične medicine Belma Etemi-Kočo i Lejla Bašić otkrile su za Klix.ba kako razlikovati alergiju od prehlade, liječiti se i ublažiti simptome alergija.
Glavni uzroci alergija su polen, prašina, grinje, životinjske dlake, perje, plijesan i drugo. S proljećem se bude biljke, zbog čega dolazi do učestalijih simptoma sezonskih alergija. Preko disajnih organa razni alergeni dospijevaju u naš organizam u kojem pobuđuju imunološki sistem na alergijsku reakciju. Proteklih godina alergije se sve ranije bude zbog viših temperatura koje se javljaju već u februaru i martu.
“Iako su u ovom periodu najizraženije, alergije su prisutne tokom cijele godine. Najčešće proljetne alergije su alergijski rinitis, alergijski dermatitis i konjunktivitis. Ovaj period godine najteži je za pacijente koji pate od suženja disajnih puteva i astme”, kazala nam je doktorica Bašić.
Različite reakcije na vrste polena
Kako saznajemo, neće svaka osoba razviti alergijsku reakciju na polen, niti će osobe koje su alergične dobiti reakciju na sve vrste polena. Obično je osoba alergična na određenu vrstu polena, tako da se simptomi javljaju kada se taj polen nalazi u zraku.
“Prvi simptomi su svrab nosa i crvenilo očiju. Potom dolazi do oticanja sluzokože što uzrokuje kihanje, jače lučenje nosnog sekreta i začepljenosti nosa. Mogući su glavobolja, umor i malaksalost te razdražljivost. U teškim slučajevima mogući su simptomi astme te tegobe vezane za probavu, migrena, kao i ekcemi ili reakcije na koži. To su znaci bolesti s kojima se pacijenti javljaju ljekaru. Već se na osnovu ovakve kliničke slike može postaviti dijagnoza, pogotovo ukoliko se simptomi ponavljaju u istom periodu tokom godine”, pojasnila nam je doktorica Etemi-Kočo.
Početni simptomi alergija često liče na prehladu, zbog čega brojni pacijenti izbjegavaju otići ljekaru. Kako bi se postavila zvanična dijagnoza, pacijenti moraju raditi kožne testove pri kojima se ekstrakti polena kapaju na izgrebanu kožu. Analiza krvi ili RAST test dopunjuju dijagnostiku. Etemi-Kočo nam govori kako pacijenti često žele tačno znati na koji polen su alergični, kada je potrebno raditi skupocjene metode dijagnosticiranja.
“Razne skupe testove ima smisla raditi kod određenih pacijenata, ali ukoliko imamo karakteristične simptome, uredne briseve nosa te ukoliko se tegobe javljaju u određenom periodu, nema potrebe trošiti novac jer se dijagnoza može postaviti i bez toga”, kaže Etemi-Kočo.
Terapija za liječenje alergija ista je za pacijente koji su alergični na polen lipe, kao i za one alergične na polen breze, životinjsku dlaku ili neke namirnice.
“Najčešće se koriste oralni antihistaminici ili pak lokalni te kortikosteroidi ili steroidni hormoni kod jače izraženih simptoma. Naravno, pored terapije neophodno je i izbjegavanje alergena, čišćenje i vlaženje nosne sluznice. Podizanjem imuniteta adekvatnom ishranom smanjuje se djelovanje simptoma”, rekla nam je Bašić.
Nažalost, rijetko koja alergija dolazi sama. Kome smeta polen, često ima i alergiju na neke namirnice. Tako, osobe alergične na brezu su često osjetljive i na šljivu, trešnju, breskvu, jabuku ili paradajz.
Kako ublažiti simptome
Terapija alergija je bitna jer ona u nekim slučajevima može prerasti u alergijsku astmu. Pacijenti najprije moraju uzeti kalcij u obliku običnih ili sumećih tableta. Ako je nos začepljen, preporučuju se kapi za nos na bazi morske vode. Ukoliko su oči crvene, kratkotrajna primjena protivupalnih kapi za oči može pomoći. Bitno je sluznice stalno ispirati i držati vlažnim, jer se time ispire polen, a ujedno smanjue rizik da se na oštećenu sluznicu zakači neka bakterijska ili virusna infekcija.
“Ukoliko je alergija jača, poboljšanje mogu pružiti antihistaminici u obliku tableta ili kapi. Jedina terapija kojom se nastoji izliječiti alergija je metoda hiposenzibilizacije. U tom smislu se alergična osoba izlaže najprije minimalnoj dozi alergena, a potom sve većoj kako bi se imunološki sistem navikao na njega”, pojašnjava Etemi-Kočo.
Osjetljive osobe dodatno sebi mogu pomoći ukoliko izbjegavaju boravke vani u periodu cvjetanja biljki, češće peru lice i kosu na kojoj se nakuplja polen te više borave na planini ili moru. Važno je i redovno prozračavati stan, a najbolje tokom noći i nakon kiše. Alergične osobe nipošto ne smiju otvarati prozore prije kiše, a ukoliko je pljusak bio jak, potrebno je sačekati pola sata nakon prestanka.
Istraživanja pokazuju da se u porodicama sa dosta djece veoma rijetko javljaju alergije. U takvim porodicama često se vodi manje brige o higijeni kuće, zbog čega se dječiji imunološki sistem trenira pa rijetko kada razvije alergiju. S druge strane, sterilna okolina pogoduje nastanku alergije.
Prema podacima Evropske akademije za alergije i kliničku imunologiju, alergijske bolesti su u porastu i smatra se da će do 2025. godine četiri milijarde ljudi bolovati od nekog vida alergijske bolesti. U BiH su naročito u porastu bolesti poput astme, alergijskog rinitisa, alimentarne alergije te atopijski dermatitis.
