Izjave novog austrijskog predsjednika Alexandera Van der Bellena, u kojima je iskazao solidarnost s pokrivenim ženama koje su izložene sve većoj kampanji neprijateljstva u njegovoj državi, pokrenule su talas kontroverzi i kritika koji se prelio i na susjednu Njemačku.
Oko ovoga se podigla poprilična galama u javnosti, iako je prošao mjesec otkako je Alexander Van der Bellen izjavio da će “ako trenutna eskalacija islamofobije nastavi, doći dan kada će biti potrebno pitati sve žene da pokriju glavu u znak solidarnosti sa muslimankama koje to rade iz vjerskih razloga”.
Van der Bellen je uporedio ovaj poziv sa Danskom u vrijeme njemačke okupacije, kada su Danci u znak solidarnosti s Jevrejima nosili Davidovu zvijezdu. Vođa krajnje desne Slobodarske stranke Heinz-Christian Strache opisao je izjavu predsjednika kao „alarmantnu“.
Austrijski kanal ORF reprizirao je izjave Van der Bellena o marami u prvoj epizodi biografskog dokumentarnog filma o predsjedniku, koja je prikazana ranije ove sedmice.
Van der Bellen je iznio izjave tokom panel-diskusije sa studentima 24. marta u Predstavništvu Evropske komisije u Beču, na temu neprijateljstva prema islamu i napada na pokrivene žene u Austriji.
Tom prilikom je austrijski predsjednik izrazio uvjerenje da žene imaju pravo da se odijevaju kako žele, ističući da se to odnosi na sve žene, a ne samo na muslimanke. Skrenuo je pažnju da njegova zemlja, u kojoj trenutno živi oko šest stotina hiljada muslimana, službeno priznaje islam više od stotinu godina.
Izrazi solidarnosti austrijskog predsjednika s pokrivenim ženama dolaze paralelno sa sve intenzivnijim polemikama koje se vode u njegovoj državi o uvođenju zabrane nošenja marame na određenim funkcijama, nakon što je Evropski sud u martu podržao pravo poslodavaca da zabrane radnicama nošenje marame na radnom mjestu.
Iako su riječi Van der Bellena bile spontane i nisu bile dio službenog obraćanja, nego za vrijeme panel-diskusije sa studentima, ipak su izazvale brojne kritike. Od toga da su ga muškarci osuđivali, žene izražavale bijes, a pojedini čak tražili da podnese ostavku nakon samo stotinu dana od stupanja na dužnost. Van der Bellen pobijedio je kandidata ekstremne desnice Norberta Hofera na izborima u decembru prošle godine.
Kritike upućene austrijskom predsjedniku imale su odjeka i u Njemačkoj. Frauke Petry, predsjednica antievropske, antiimigrantske i antiislamske stranke Alternativa za Njemačku, pokrenula je žestok napad na Van der Bellena.
Ova populistička političarka iz Njemačke, u izjavi čiju je kopiju dobila i Al Jazeera, opisuje Van der Bellena kao “jednog od onih koji se takmiče kako bi među prvima otvorili vrata islamu, vjeri koja ugnjetava ženu, u prosvijetljena evropska društva”.
Austrijski predsjednik reagirao je na ove kritike saopćenjem koje je izdao njegov ured za odnose s javnošću, u kojem se navodi da se Van der Bellenove izjave tiču slobode izražavanja i odijevanja. U saopćenju se, također, kaže da je poenta ovih izjava suprotstavljanje diskriminaciji prema pokrivenim ženama koje su izložene sve većoj neprijateljskoj kampanji u javnim ustanovama, što je neprihvatljivo.
Tarafa Baghajati, predsjednik Inicijative muslimana Austrije i jedan od učesnika u prethodnoj izbornoj kampanji Van der Bellena, kaže da su predsjednikove riječi bile jasne i da je apsurd optuživati ga da traži pokrivanje svih žena.
Baghajati, koji je savjetnik Evropske mreže za borbu protiv rasizma, kaže kako je austrijski predsjednik svojim izjavama želio ukazati na to da širenje neprijateljstva prema islamu zahtijeva da cijelo društvo, a posebno žene, iskažu solidarnost s muslimankama.
