Prema izvještaju koji je predstavila Međunarodna komisija za nestala lica, na Kosovu je od 1999. godine nestalo oko 4.500 osoba kao rezultat sukoba. Posmrtni ostaci više od 2.500 lica identifikovani su uz pomoć Međunarodne komisije za nestala lica, koristeći DNK-a analize, a za 1664 osobe se još uvijek traga.
Od 1999. do decembra 2016. godine izvršeno je 1513 ekshumacija, prilikom kojih je pronađeno 6097 posmrtnih ostataka, navodi se u izvještaju Međunarodne komisije za nestala lica koja predlaže nekoliko preporuka za rješavanje problema nestalih.
“Jedna od preporuka je da Kosovo i Srbija treba da uspostave zajedničku saradnju u rješavanju ovog pitanja. Ono što je jako bitno jeste da do korišćenja DNK-a analize u identifikovanju posmrtnih ostataka, oko 2000 osoba je identifikovano putem vizuelnog prepoznavanja, te strahujemo da je u periodu od 1999. do 2000. godine dolazilo do grešaka u prepoznavanju. Imamo DNK-a profile za više od 400 posmrtnih ostataka u prištinskoj mrtvačnici, ali nijedan se ne podudara sa uzorcima koji su uzeti od članova porodica. Preporuka je da se ovi slučajevi ponovo razmotre, jer je korišćena vizuelna identifikacija, kako bi se ustanovio procenat greške. Odgovornost za rješavanje ovog problema imaju domaće institucije, kako na Kosovu, tako i u Srbiji. Rješenje je moguće kroz jedan transparentan proces”, istakao je Metju Holidej, ispred Međunarodne komisije za nestala lica.
“Nastavljamo da radimo na rješavanju slučajeva, jer porodice nestalih čekaju odgovore”, ističe Milorad Trifunović , koordinator udruženja porodica kidnapovanih i nestalih lica na Kosovu.
“Mi nećemo prestati dok sva nestala lica ne pronađemo, to su 1664 članova porodice bez obzira na nacionalnost, oni su svi za nas isti. Sada smo dobili pomoć od UN-a, otvorili smo multietničku kancelariju u Prištini, gdje ljudi mogu da dođu da ostvare svoja prava. Međunarodna komisija za nestala lica ulaže dosta napora u rješavanju ovog problema, ali ostali ne čine dovoljno”, kazao je Trifunović.
Predsjednik kosovske komisije za nestala lica, Prenk Gjetaj ističe da je proces traženja nestalih usporen i da nedostaju tehnički i ljudski kapaciteti na Kosovu.
“Ako predstavimo neki izvještaj ili plan, treba ne samo da konstatujemo stvari, već da vidimo ima li pomaka. S obzirom da se 1660 lica vode kao nestali, naša obaveza je da radimo kako bi pronašli posmrtne ostatke. Moja primjedba je bila da imamo zajednički pristup svim međunarodnim institucijama, mislim da treba da postoji saradnja. Od izvještaja koji je napravljen 2010. godine nije bilo pomaka, nije napravljena strategija, npr. za rješavanje pitanja posmrtnih ostataka koji se ne podudaraju sa uzorcima krvi, a stoje u mrtvačnici u Prištini. To su posmrtni ostaci više od 300 osoba. U ovom izvještaja trebalo bi da bude više preporuka kako pristupiti rješavanju onih slučajeva posmrthih ostataka koji su identifikovani klasičnim metodama, poslije 1999. godine. Moramo napraviti posebnu strategiju i rješiti ovaj problem”, rekao je Prenk Gjetaj.
Bajram Qerkini, iz udruženja Glas roditelja iz Južne Mitrovice izrazio je zabrinutost jer je u posljednje dvije godine pronađeno samo 19 posmrtnih ostataka. Libor Člad, predstavnik Kancelarije Evropske unije pohvalio je ovaj izvještaj i naglasio da će EU nastaviti da podržava institucije u pronalaženju nestalih osoba.
