Međunarodni posmatrači iznijeli su ocjenu da referendum u Turskoj nije bio u skladu sa evropskim standardima. Cezar Florin Preda, predstavnik promatračke misije Europske organizacije za ljudska prava, pri Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope kazao je da je razlog za to nepotpun pravni okvir i promjene u glasačku prebrojavanja u zadnji čas.
Njemu se pridružio Tana de Zulueti, šefica tima međunarodnih promatrača OSCE-a, odjeljenja ODIHR, koja je rekla da referendum nije ispunio međunarodne standarde.
S druge strane, analitičari u regiji ocjenjuju kako se politika Redžepa Tajipa Erdogana neće mijenjati prema Balkanu. Oni ga nazivaju i “diktatorom” koji misli kako mu pripadaju Albanija, Kosovo, Sandžak, Bosna i Hercegovina i dijelovi Makedonije.
Istovremeno, oduševljenje Erdoganovom pobjedom, u ponedjeljak nije krio ni lider SDA u Bosni i Hercegovini, Bakir Izetbegović, ali ni turski državljani koji žive u glavnom bosanskohercegovačkom gradu.
Turci koji žive u Sarajevu u nedjelju navečer su proslavili Erdoganovu pobjedu, vozeći se u koloni automobila sa turskim zastavama na ulicama glavnog grada Bosne i Hercegovine. Intervenisala je i policija, koja je provjeravala o čemu se radi ispred turskog koledža na periferiji grada, gdje su se okupili studenti koji su slavili.
Za bivšeg diplomatu i dugogodišnjeg novinara Zlatka Dizdarevića, to je porazno, jer je ilustracija jadnog, kakvim ga naziva Dizdarević, odnosa kojeg Bosna i Hercegovina ima prema Turskoj.
„Ne može se hodati po tuđoj državi sa zastavama tuđe zemlje, trubiti i slaviti. To nigdje na svijetu nema. Iako je to tehničko pitanje, govorim o njemu kao ilustraciji onoga na kakav smo mi jadan odnos prema Turskoj došli, ne vidjevši da smo obična krajina na obodu njegovog zamišljenog carstva, kao što smo bili i u vrijeme kada je Turska bila imperija.
Turskoj je Srbija neuporedivo značajnija ekonomski, Turskoj je Hrvatska neuporedivo značajnija ekonomski. Kod nas se ne ulazi kroz investicije, već kroz obrazovanje, medije, kulturu, odnosno kroz sve ono što budi neootomanski identitet koji je ovdje, nažalost, podržavan jednim dijelom u Stranci demokratske akcije, i sve više jača“, navodi Dizdarević.
Bakir Izetbegović, prvi čovjek Stranke demokratske akcije ne krije kako je već godinama ‘oduševljen’ politikom koju turski predsjednik vodi. On je i danas pozdravio rezultate referenduma u Turskoj.
„Pozdravljam rezultate referenduma u Turskoj. To su stvari koje su u posljednjoj dekadi podržavali oni koji su danas protiv toga kao što je Republikanska narodna partija (CHP). To će defintivno stabilizirati prilike u Turskoj, učiniti je još snažnijom regionalnom silom. Ona igra stabilizirajuću i pozitivnu ulogu u tom dijelu svijeta i mislim da je dobro da u Turskoj bude jedno snažno liderstvo”, kazao je Izetbegović.
Izetbegović se, podsjetimo, prije dvije i po godine, tokom predizborne kampanje Erdoganove stranke, video vezom direktno uključio u predizborni skup njegove stranke, nazvavši tada Recepa Tayipa Erdogana ‘našim vođom’, dodajući da njegova pobjeda na predsjedničkim izborima u Turskoj, te 2014., predstavlja pobjedu svih muslimana na svijetu.
O tome koliko Erdoganu znači Izetbegovićeva podrška, te šta takva politika predstavlja za odnose Bosne i Hercegovine i Turske, govori profesor na sarajevskom Filozofskom fakultetu Enver Kazaz.
„Oduševljenje Erdoganom je emocionalističko sa ciljem da se ojača konzervatizam u biračkom bošnjačkom tijelu i proizvede nacionalizam, sličan onom Turskom. Ali, takva politika se ne može primijeniti u Bosni i Hercegovini, budući da je ona složena država koja ovisi od međuetničkih odnosa. Dakle, Izetbegovićeva oslonjenost na Erdogana je velika, ogromna greška njegove spoljne politike“, ističe Kazaz.
Takva vanjska politika ogleda se u Bosni i Hercegovini, najvećim dijelom, i kroz obrazovanje. Već dvadeset godina u ovoj zemlji djeluje petnaest obrazovnih institucija, od predškolskih do univerziteta, pod nazivom Bosna Sema i to u Sarajevu, Bihaću, Zenici, Tuzli i Mostaru.
Pored obrazovnih, vjerskih i kulturoloških, ono što je evidentno, su turske investicije na Balkanu. One su se u posljednjih dvadesetak godina uvećale i to, posebno, u Srbiji.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku Srbije, tokom 2011. godine vanjskotrgovinska razmjena te zemlje sa Turskom je iznosila 421.54 miliona eura, da bi 2015. porasla na 745,2 miliona eura.
Istovremeno, do sada je Turska u Bosnu i Hercegovinu uložila oko 150 miliona, a investicije su premašile 100 miliona eura.
Turska je zemlja koja je posljednjih godina investirala i na Kosovu. Od 2004. do 2014. investicije Turske iznosile su 360 miliona eura, odnosno, dvanaest posto od ukupnih stranih investicija.
Kada je riječ o Crnoj Gori, najznačajnija investicija Turske u toj zemlji je nikšićka Željezara, a jedna od investicija je i izgradnja tržnog centra na mjestu glavne podgoričke pijace.
Turska je među deset najznačajnijih trgovačkih partnera Makedonije. Najveća postojeća turska investicija u toj zemlji je investicija kompanije TAV, koja ima koncesiju na jedina dva aerodroma u zemlji, u Skoplju i Ohridu.
Turski privrednici u Hrvatskoj, u prvom redu ulažu u turizam. Trenutno najveći turski ulagač je Dogus grupa, koja je, kako kažu u kompaniji, kroz šest godina poslovanja u Hrvatskoj uložila blizu 300 miliona eura.
Zbog svega navedenog, vanjskopolitički komentator iz Srbije, Borivoje Erdeljan, inače dugogodišnji izvještač sa Bliskog Istoka, navodi da je na Balkanu uvijek bila i da će uvijek biti refleksija Turske.
„To je prirodno stanje. Sem toga, Erdogan je ovde utemeljen, on ne treba da pravi prve korake. On je prve korake napravio, najpre u državama nastalim u državama prethodne Jugoslavije“, ističe Erdeljan.
Erdoganove buduće poteze, kako zaključuje Zlatko Dizdarević, diplomata i novinar, neće kontrolisati ni Evropa, niti SAD, ni Rusija. Tim prije, kako navodi Dizdarević, jer je Evropska unija nespremna i za mnogo ozbiljnije izazove i ucijenjena izbjeglicama, pored toga SAD cijene to što je Turska druga vojska po snazi u NATO-u, a Rusiji Turska, kako ističe Dizdarević, obezbjeđuje ‘zaleđe’ na Crnom moru.
