Izvještaj Fonda za humanitarno pravo o suđenjima za ratne zločine i etnički i politički motivisana krivična djela na Kosovu u 2016. ukazao je da je tokom prošle godine bilo najmanji broj suđenja za ratne zločine na Kosovu od 2000. godine, a da je na snazi trend zastrašivanja svjedoka.
Predstavljajući Izvještaj Fonda za Humanitarno pravo pod nazivom „Vrijeme prolazi, pravda za ratne zločine blijedi“, ukazano je na to da je tokom prošle godine bilo 4 prvostepenih suđenja za ratne zločine i 4 pred Apelacionim sudom.
„Većina ovih suđenja bila su nastavak predmeta otvorenih predhodnih godina. To, kao i činjenica da su u ovom periodu podignute samo 2 optužnice za ratne zločine, čine 2016. – godinu sa najmanjim brojem suđenja za ratne zločine na Kosovu od 2000. godine. Tokom prošle godine je registrovan i najmanji broj ročišta u okviru ratnih zločina“, istakla je Anka Kurteshi Hajdari, koordinator projekta FHP.
Iz kosovksog Tužilaštva naglašavaju da problem pri rješavanju ratnih zločina predstavlja činjenica da je Specijalnim zakonom koji je u Srbiji donijet 2003. godine – sebe proglasila nadležnom za procesuiranje svih ratnih zločina bez obzira na državljanstvo počinioca i žrtve.
“Za određene slučajeve pokrenute su istražne radnje i na Srbiji i na Kosovu što je neprihvativo sa pravnog aspekta. Ukoliko oni procesuiraju i uspiju da kazne počinioce za ratne zločine u Srbiji, to znači da Kosovo to neće moći da učini zbog načela i međunarodnih standarda “ne dva puta za istu stvar”. Postavlja se pitanje, kako mi na Kosovu možemo hvatati zločince koji se nalaze van Kosova, imajući u vidu da Srbija ne dozvoljava ekstradiciju svojih građana kao što ni Kosovo ne dozvoljava, veliki broj ratnih zločinca je ostao van domašaja kosovskih organa”, navela je Drita Hajdari, tužilac u upravi za ratne zločine.
U izvještaju je zabilježen i trend zastrašivanja svjedoka u procesu gonjenja počinioca krivičnih djela ratnih zločina.
“Proces rješavanja krivičnih djela ratnih zločina je veoma težak, posebno jer je prošlo puno godina. Mnogi materijalni dokazi su izgubljeni i događa se da su predmeti u potpunosti izgrađeni na osnovu izjave svjedoka što je veoma delikatno, a svi znamo da su ovi svjedoci izloženi zastrašivanju i prijetnjama,” rekla je Katja Dominik, šef izvršne divizije EULEKS Kosovo.
Od svog osinvanja 2008. godine – EULEX je rješio 38 predmeta ratnih zločina. Ove godine EULEX nije podigao ni jednu optužnicu za ratne zločine. To je posljedica postepenog prenosa ovlašćenja u ovim postupcima od 2014. godine na lokalno pravosuđe. EULEX se priprema da u potpunosti izvriši prenos predmeta do juna 2018. godine. Ambasador Velike Britanije na Kosovu pozvao je sve nadležne organe da podignu pravosudne kapacitete na Kosovu.
“U Specijalnom tužilaštvu postoje samo dva tužioca koja se bave predmetima ratnih zločina što ukazuje na nedostatak proaktivnog pristupa u suđenju u ovim predmetima. Sa druge strane nalazi izvještaja Fonda za humanitarno pravo ukazuju da Albanci nemaju iskustvo da se bave ovakvim predmetima. Trebaju im specijalne obuke i pomoć“, istakao je Ruari O’ Konel, ambasador Velike Britanije na Kosovu.
Ministarka pravde kaže je da je rješavanje pitanja ratnih zločina prioritet.
„Kosovo ima infrastrukturu za pravnu borbu i krivično gonjenje počinioca ovih djela ali još uvijek ima puno toga što treba da učini uz pomoć pravosudnih organa i vlade i drugih nezavisnih organa. Ministarstvo pravde je izradilo Zakon o obeštećenju žrtava rata što je zakon koji je rađen u saradnji sa svim relevantnim domaći mi međunarodni faktorima“, rekla je Durata Hoxha, ministarka pravde Kosova.
Tokom rata na Kosovu više od 12.000 ljudi različitih zajednica i vjeroispovesti je ubijeno a 6.000 nestalo. Prema izvještaju Fonda za humantirano pravo, tokom 17. godina procesuirano je 44 predmeta za ratne zločine, a u okviru njih optužena su 63-oje Albanaca i 43-oje Srba. Neka predmeti se još uvijek procesuiraju.
