Kao i svake godine, s otvaranjem Sajma turizma u Berlinu (ITB), počeo je i “lov” na njemačke turiste. Tradicionalna evropska odredišta ponovo su tražena, ali Tursku i u turizmu čeka teška godina.
I ove godine su svi prostori na Sajmu turizma u Berlinu (ITB) iznajmljeni, došlo je oko 10.000 izlagača iz 184 zemlje. Ima dobrih razloga da se dođe na ITB: Nijemci su prošle, 2016. godine, na putovanja potrošili 60 milijardi evra, što je ponovo više (dva odsto) nego u godini prije toga, objavio je Mihael Frencel, predsjednik Udruženja njemačke turističke industrije. U prosjeku, uračunato i bebe i starije osobe, svaki od 80 miliona Nijemaca na odmoru je proveo 20 dana. Ali, rijetko ko od njih želi da dugo ostane samo na jednom mjestu. Nastavlja se, naime, trend češćih, a kraćih odmora tokom čitave godine.
Zato se mnogi strani izlagači u Berlinu nadaju da će privući njemačke goste u svoju zemlju. Inače, ove godine su i bukiranja počela veoma rano – još prošle jeseni za ljeto 2017, valjda zato što su se mnogi turisti prošle godine “opekli”. Naime, jedno od do sada glavnih odredišta njemačkih turista i dalje je na crnoj listi – i sve je manje izgleda da će tu nešto ove godine da se promijeni. Naravno, riječ je o Turskoj. Odmor je najljepše doba u godini i niko ne želi da ga provede pod pritiskom, u sjenci opasnosti i u vrijeme kada predsjednik te zemlje Njemačku optužuje za “nacističke metode”. Još 2015. u Turskoj je ljetovalo 5,6 miliona Nijemaca, a prošle, iako tamošnji ugostitelji sve više spuštaju cijene, a i turska lira bilježi inflaciju, bilo je čak 40 odsto manje njemačkih turista. I još: u prvim mjesecima 2017. bilo je za 58 procenata manje bukiranja nego prošle.
Norbertu Fibigu, predsjedniku Udruženja njemačkih tur-operatera, ne dopada se što je to tržište toliko nepoželjno. On, međutim, s obzirom na trenutni spor Berlina i Ankare, može samo da se nada da će doći do nekakve promjene: “Što se više u medijima piše o toj svađi, to će se ona jače usaditi u glave turista”, kaže Fibig, a sigurno da teške riječi koje padaju između dviju zemalja, neće podstaći Nijemce da odu u Tursku na ljetovanje.
Ostaje samo nada da će turski ugostitelji povoljnim cijenama privući bar one koji se za ljetovanje odlučuju u posljednjem trenutku.
Uglavnom, nastavlja se trend započet prošle godine: osim Španije, i dalje se mnogi Nijemci odlučuju da odmor provedu u Grčkoj. Tamo je Vlada, doduše, uvela redovnu stopu poreza na dodatu vrijednost i za ugostiteljske usluge, ali tek bi trebalo vidjeti kako će se to odraziti na tamošnje cijene (a i na učestalost izdavanja računa za turističke usluge). Organizatori sajma ukazuju da postoji i interesovanje za Hrvatsku i Bugarsku, baš kao i za Kipar.
Takođe, kao odredište za njemačke turiste, ponovo su zanimljivi Maroko i Egipat. Podatak da ima 90 odsto više bukiranja za Egipat nego prošle godine, trebalo bi uzeti s oprezom. Naime, zbog političkih nemira i terorističkih napada, njemački turisti u širokom krugu zaobilazili su tu zemlju, tako da ni sada nije dostignut nekadašnji broj bukiranja.
Statistike govore da čak 90 odsto njemačkih porodica provode ljetovanje u Evropi ili na nekoj relativno bliskoj destinaciji. Međutim, i za ostatak turista, za one koji su spremni da u avionu provedu duže vrijeme, takođe se smanjuje broj mogućih odredišta: Sjeverna Amerika je inače bila omiljeni cilj njemačkih turista, ali niko ne zna tačno da li će se ispuniti prijetnje novog američkog predsjednika i da li će ubrzo i Nijemcima biti potrebne vize za ulazak u SAD. Ma koliko da su inače spremni da pretrpe sve i svašta zbog odmora, Nijemcima sigurno ne prijaju birokratske prepreke.
I ovogodišnji partner Sajma spada u prekomorske destinacije: Bocvana. Ta zemlja sjeverno od Južnoafričke Republike, reklamira se kao raj netaknute prirode za divlje životinje, pakao za lovokradice. Nijemcima je pomalo neprijatno kad čuju ministra turizma Bocvane koji se glasno hvali: “Prema naoružanim lovokradicama ponašamo se kao što se oni ponašaju prema životinjama koje im dođu pred cijev puške”. Zaista, mrtve lovokradice u Bocvani nisu nikakva rijetkost, a na oprezne kritike zbog takvog drastičnog postupka, ministar odgovara pitanjem: “Pa ko će da štiti životinje ako nećemo mi? Nećemo uspjeti ako samo budemo ljubazni.”
