Ne osjećam da Formula 1 pobjeđuje. Ne osjećam to već neko vrijeme. Izgovorio je ovo trostruki šampion Luis Hamilton mjesec dana uoči starta 71. sezone najbržeg cirkusa na svijetu, zabrinuvši armije navijača koji već dugo traže da ovaj sport vrati onu nekadašnju draž zbog koje je i između ostalog nazvan najbrži cirkus na svijetu.
Iako F1 i dalje ima zavidnu publiku, brojke govore surovu istinu o padu gledanosti od 2008. naovamo. Statistika kaže da trećina ljudi koji su nedjeljno popodne sa uživanjem provodili pored staze ili TV ekrana i pratili trke Formule 1, od 2008. do danas radije tih dva-tri sata provede na drugi način.
Mnogi se pitaju da li je ovaj podatak pouzdan indikator pada popularnosti jer je razvojem tehnologije porastao broj onih koji dešavanja prate putem interneta i njih je teško prebrojati. Mnoge TV kuće koje imaju pravo prenosa kažu da je F1 i danas i te kako popularna navodeći da je finalnu trku u sezoni 2015. pratilo 1,7 miliona korisnika, a prema nekim podacima preko besplatnih internet kanala ih je bilo čak 12 miliona. Čuveni pretraživač Google pokazuje da je sve do 2010. zabilježen trend rasta interesa korisnika za sve što ima veze sa Formulom 1, ali je nakon toga uslijedio konstantan pad.
Rukovodeće strukture F1 unazad nekoliko godina pokušavale su uvođenjem raznih pravila i novotarija da ovom sportu vrate onaj njegov stari šmek, ali nijedna sezona nije ni blizu uspjela da podsjeti na stara vremena.
Brojne ankete su urađene, a evo i šta navijači navode kao najveće probleme sadašnje Formule 1.
PLATI PA GLEDAJ: Odlukom menadžmenta F1 da prenos trka i svega ostalog iz besplatne zone za sve televizije prebaci u sekciju “plati pa gledaj”. Prenosi trka nestali su iz etera mnogih tržišta sa velikom bazom F1 fanova.
(NE)KONKURENCIJA: Auto-giganti BMW, “Tojota”, a jedno vrijeme i “Reno”, pokupili su svoje “prnje” i napustili ovaj sport. Sa jakim fabričkim ekipa otišao je veliki broj fanova kojima je bilo nezamislivo da navijaju za neka nova imena. U međuvremenu troškovi su rasli, a loš sistem nadoknade i nagrađivanja ekipa stvorio je jaz između onih najjačih i najslabijih. Sredine jednostavno nije bilo. Za razliku od ove posljednje sezone gdje su se za krunu borili Niko Rozberg i Luis Hamilton, u sezonama prije nije bilo nikakve neizvjesnosti jer su prvo Red Bul pa potom i Mercedes naprosto bili ne za jedno, već za dva koplja iznad svih. Dominacija ekipa u F1 nije ništa novo jer svi pamte eru Ferarija, ali sezone u kojima je krune osvajao Mihael Šumaher bile su sve samo ne dosadne i predvidljive.
SPORI BOLIDI: Od 21 staze, koliko ih je bilo na programu u sezoni 2016, rekorde u najbržim krugovima na njih 11 drže bolidi iz 2004. godine. Od 2005. bolidi su usporavani, motori su bili sve manji kako snagom tako i kubikažom. Rezanja su zadesila i aerodinamiku, uvedeni su pneumatici koji se znatno brže troše, a sve je rezultiralo time da se bolidi Formule 1 nisu mogli više voziti do maksimuma. Moralo se više taktizirati i čuvati za finiš, a to je odnijelo dobar dio uzbuđenja u pojedinim dijelovima trke.
UMJETNOST: Ne, F1 nije dostigao taj stepen savršenstva, nego se ovom sportu zamjera da se izvještačio, da se udaljio od svoje srži, da vozači više ne krote neobuzdanog ždrijepca, već upravljaju ukroćenom životinjom. Broj dugmića i prekidača u kokpitu je povećan, nema više vožnje na osjećaj, sada računar brine o svemu. DRS, dvostruki bodovi, samo su neke novotarije koje su bile pucanj u prazno i fanovima se nikako nisu svidjele. Sve stroža pravila sputala su inženjere u istraživanjima novih rješenja kako po pitanju mehanike tako i aerodinamike. Pravila su toliko stroga i idu do besmisla pa postoji čitav set odredaba kada je u pitanju dizajn kacige!
ZVUČNA KULISA: Ono s čime se F1 fanovi niko nisu mogli složiti i vjerovatno nikad neće moći progutati je zvuk novih hibridnih motora, za koje kažu da zvuče kao usisivači. Bilo je pokušaja da se popravi zvuk, ali istina je da V6 jednostavno nikad neće zvučati kao V10.
“Kada sam prvi put bio na nekoj od trka bilo je to 1996. u Belgiji. Bio sam u garaži jedne ekipe kada je prošao Mihael Šumaher. Ferarijev V10 mi je naprosto zgrmio grudni koš”, kaže Hamilton.
Odluka da se uvedu motori koji manje zagađuju i troše goriva su opravdani sa ekološke strane, ali ovaj sport i briga i štedljivost nikada nisu išli ruku pod ruku, uostalom pretjerivanje u svakom pogledu i jeste bit F1 kao jednog od najskupljih sportova.
Kao ostale bitne faktore koji su uticali na pad popularnosti navijači između ostalog navode promjene u kalendaru takmičenja i izbacivanje trka koje su dio istorije ovog sporta, a ubacivanje nekih koje nisu uspjele da privuku nove fanove. Smetaju im i veliki broj staza sa sporim krivinama i sa minimalnim mjestima za preticanje, preskupe cijene ulaznica, te korak unazad što se tiče ljepote bolida, ignorisanje menadžmenta F1 ka pojavi društvenih mreža i približavanja ovog sporta tim putevima, rast atraktivnosti drugih takmičenja poput 24 časa Le Mana, Formule E…
Pred nama je nova sezona koja donosi i nova pravila koja bi bolide trebalo da učini vizualno dopadljivijim i do tri sekunde bržim na stazi od prethodnika. Sve to bi trebalo opet ovaj sport učiniti uzbudljivim i primamljivijim, a da li će tako biti, vidjećemo ubrzo jer 26. marta kreće nova runda.
Ferarijeve muke
Ferari je sinonim za F1 i tim koji ubjedljivo ima najveću armiju navijača na svijetu. Od 1999. do 2004. italijanski tim je osvajao titule, a za to je bio zaslužan kvartet Mihael Šumaher, Žan Tod, Ros Bron i Rori Birn. Kada su se oni razišli, rezultati slavnog tima su krenuli silaznom putanjom. Tim iz Maranela posljednju vozačku titulu je osvojio 2007, a konstruktorsku 2008. Otada do danas se Ferari bezuspješno bori da se vrati na tron, ali nikako da pronađe pobjedničku formulu, bez obzira na atraktivnost novih timova. Kada Ferariju ide loše, čini se da i F1 ide loše.
