Ruski plinski div Gazprom bi mogao pomrsiti plan Evropske unije da smanji ovisnost o plinu s Istoka. Najavljeno je da bi se ova kompanija mogla uključiti u utrku za opskrbu Evrope i putem Transjadranskog cjevovoda (TAP) nakon 2020. godine, prenosi Reuters.
Inače, Rusija je najveći dobavljač plina za Evropu, a snabdijevaju dvije trećine evropskih potreba za tim energentom. Ipak, Unija je odlučila da proširi popis izvora tako da je prioritetom proglasila novi Južni plinski koridor kojim planira nabavljati plin iz Azerbajdžana.
Završna karika tog projekta kapaciteta 10 milijardi kvadratnih metara trebao bi biti TAP, koji će se na turskoj granici nadovezati na Transanatolski cjevovod (TANAP) i preko Grčke i Albanije kroz jadransko podmorje izaći na teritorij Italije.
Zamjenik predsjednika uprave Gazproma Aleksander Medvedev kazao je da u kompaniji razmatraju uključivanje u projekt putem sistema aukcija koji bi svim potencijalnim dobavljačima trebao garantirati jednak pristup cjevovodu.
Medvedev je rekao da nije siguran da će Azerbajdžan moći sam puniti cjevovod, dodajući da bi Rusija mogla priskočiti i nadoknaditi eventualne nedostatke u drugoj fazi projekta koja predviđa proširenje transportnih kapaciteta nakon 2020. godine.
– Tako cjevovod neće ostati prazan – dodao je ruski čelnik.
U prvoj će fazi jedini dobavljač plina za TAP biti konzorcij na čelu s British Petroleumom, koji trenutno razvija plinsko polje Šah Deniz II u Azerjbadžanu. U drugoj će fazi kapacitet plinovoda biti udvostručen, a dobavljači će se birati na otvorenim aukcijama.
Pojedini dioničari TAP-a, uključujući talijanski Snam i belgijski Fluxys, poručili su da ne bi imali ništa protiv uključivanja Gazproma, a i neimenovani izvori iz Evropske unije napominju da ne mogu spriječiti konkurentnost ruske kompanije na aukcijama.
Ipak, naglašavaju da bi ulazak ruskog plina u TAP možda ne bi bio u skladu s uvjetima koje su postavili finansijeri projekta, poput Evropske investicijske banke (EIB).
U Bruxellesu napominju da bi u slučaju TAP-a možda mogli suspendirati propise o ravnopravnoj tržišnoj konkurentnosti kako bi isključili Gazprom, ali bi taj postupak trebale pokrenuti kompanije i vlade koje sudjeluju u projektu.
Intervencija bi mogla biti protumačena kao odustajanje od zacrtanog isključivo tržišnog reguliranja cijena plina, napominje Reuters.
