Kriza vlasti u institucijama BiH je najveća postdejtonska kriza, a na to ukazuje i činjenica da Predsjedništvo BiH ne može da se sastane, te da pored toga što je Mladen Ivanić, predsjedavajući Predsjedništva BiH, već dva puta pokušavao da zakaže sjednicu, druga dva člana Predsjedništva BiH to ne žele.
Da se situacija dodatno usložnjava, pokazuje i današnje odgađanje sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH kao jednog od najviših zakonodavnih tijela u BiH.
I pored upozorenja najviših srpskih predstavnika u zakonodavnoj vlasti, sjednica Predstavničkog doma BiH je zakazana. Međutim, sjednicu je predsjedavajući Šefik Džaferović morao prekinuti jer se od 42 poslanika na sjednici pojavilo njih 26, i to 25 iz FBiH i jedan iz RS od njih 14.
Nastavak je zakazan za 7. mart, tako da se može zaključiti da institucije na nivou BiH neće raditi sve dok ne bude jasno šta će biti s revizijom tužbe BiH protiv Srbije.
Član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović i danas je održao konsultacije sa savjetnicima i saradnicima o reviziji presude Haškog tribunala protiv Srbije.
Iz RS danas se u parlamentu pojavio samo Sadik Ahmetović, poslanik SDA.
Podsjetimo, prošireni kolegij u srijedu nije podržao zahtjev Mladena Bosića, zamjenika predsjedavajućeg ovog doma, da se današnja sjednica odloži zbog oduzimanja ustavnih ingerencija Predsjedništvu BiH u slučaju pokretanja revizije presude protiv Srbije.
Borislav Bojić, poslanik SDS-a u Predstavničkom domu BiH, rekao je da srpski poslanici u ovom domu ne traže bojkot, nego odgađanje sjednice kako bi se čitava situacija vratila u ustavne okvire.
“Ne može niko, Bošnjaci, član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, sebi uzeti pravo koje pripada konstitutivnim narodima i entitetima. To je suština našeg zahtjeva, nema nikakvog bojkota, mi smo tu, poslanici su kompletno ovdje”, rekao je Bojić.
Staša Košarac, šef Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu BiH, izjavio je da neprisustvovanje poslanika iz RS sjednici Doma nije blokada parlamenta, već legitimna inicijativa da se sjednica odgodi s obzirom na to da Izetbegović svojim postupanjem napušta Ustav i institucije BiH.
“Ovo nije blokada. Onda kada se odlučimo da je to blokada, mi ćemo to reći”, rekao je Košarac.
Džaferović smatra da je Kolegij odlukom o pomjeranju sjednice za 7. mart pokazao da želi da radi konstruktivno i korektno. Pojasnio je kako je na sjednici proširenog kolegija konstatovano da ova sjednica može da ima kvorum, a da način odlučivanja, budući da se odlučuje na razne načine o različitim pitanjima na sjednici, može biti upitan.
Prema njegovim riječima, pitanje revizije presude Međunarodnog suda pravde u Hagu je odvojeno pitanje od pitanja rada institucija BiH.
Borjana Krišto, zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma BiH, smatra da je održavanje sjednice bez prisustva predstavnika jednog naroda, odnosno bez legitimnih predstavnika jednog naroda, nešto što najmanje treba BiH u ovom trenutku.
“Ne bih ulazila u razloge. Riječ je o tome da ne treba ignorisati volju jednog naroda, bez obzira na to da li je riječ o interesu bošnjačkog, hrvatskog ili srpskog naroda”, rekla je Krišto.
Damir Bećirović, šef Kluba poslanika DF-a, rekao je da je on bio suzdržan jer, kako je rekao, ne želi rješavati privatne probleme vladajuće koalicije.
U OHR-u bez komentara na ustavnu krizu
U centru pažnje OHR-a u BiH su politička stabilnost te eventualna negativna reagovanja koja može da izazove zahtjev za reviziju presude po tužbi BiH protiv Srbije pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu, rečeno je Srni u ovoj međunarodnoj organizaciji.
U OHR-u nisu željeli da komentarišu nastalu ustavnu krizu u BiH koja je krenula s najavom lidera SDA Bakira Izetbegovića o mogućoj reviziji presude, niti antiustavno djelovanje bošnjačkih političara, napominjući da se “OHR u načelu suzdržava od komentarisanja konkretnih sudskih predmeta, pogotovo kada se ne odnose direktno na Dejton”.
“Na BiH je da odluči da li su stvoreni uslovi za reviziju, a Međunarodni sud pravde će ocijeniti da li je zahtjev za reviziju prihvatljiv”, rečeno je u OHR-u.
