Njemački parlamentarac Josip Juratović smatra da federalizacija, koju zagovaraju nacionalisti u Bosni i Hercegovini, vodi ka tome da se stvore tri nacionalističke države u državi.
Njemački parlamentarac i član Socijaldemokratske partije Njemačke Josip Juratović jedan je od najzaslužnijih što je regija Zapadnog Balkana često tema sjednica Bundestaga. Parlamentarce i njemačke vlasti stalno upozorava na opasnost koju donosi nestabilnost u regiji Zapadnog Balkana.
U njemački Bundestag je ušao kao automehaničar, a prvi je i jedini Hrvat u njemačkom parlamentu. Za Al Jazeeru govori atmosferi koja vlada u Njemačkoj kada je u pitanju regija. Smatra da je Zapadni Balkan još uvijek takozvano krizno područje i već poznato bure baruta, a da federalizacija, koju zagovaraju nacionalisti u Bosni i Hercegovini, vodi ka tome da se stvore tri nacionalističke države u državi.
- Njemački Zeleni su prije nekoliko dana postavili 25 pitanja njemačkoj Vladi u upitniku pod nazivom ‘Srpski nacionalizam u Bosni i Hercegovini’. Šta, po Vašem mišljenu, ta stranka želi postići svojim upitnikom? Koja poruka se šalje liderima u Bosni i Hercegovini?
– Upit Zelenih njemačkoj Vladi je uobičajena praksa opozicije u relativno složenoj situaciji, kao što je trenutno u Bosni i Hercegovini i njenim susjednim zemljama. Iskustvo nam govori da se, nažalost, više od 20 godina nakon rata, na Zapadnom Balkanu ne nazire ta stabilnost, kroz koju bi mogli stvari koje provodi gospodin [predsjednik bh. entiteta Republika Srpska] Dodik mirno gledati.
- Da li su ti upitnici znak da političke partije u Njemačkoj svoj fokus usmjeravaju na Bosnu i Hercegovinu i regiju?
– Pogotovo u ova burna vremena globalnih razmjera, političke stranke su osjetljive na aktualna pitanja u Bosni i Hercegovini i u regiji. Između ostalog jer smo svjesni da je, nažalost, Zapadni Balkan još uvijek takozvano krizno područje i već poznato bure baruta, kojemu je dovoljna jedna iskra, jedan incident, poput protuustvanog mimohoda i referenduma, da sruči cijelu regiju u novu katasrofu.
- Nedavno je na sjednici Bundestaga, pod nazivom ‘Krizni razvoj u Bosni i Hercegovini, Srbiji i na Kosovu’, tema bio Zapadni Balkan, čiji ste Vi bili moderator. U Bundestagu stalno upozoravate na opasnost koju donosi nestabilnost na Balkanu za Evropu. Koji su zaključci sjednice i kakva atmosfera vlada među parlamentarcima kada je u pitanju regija?
– Sjednica je bila zatvorenog tipa i informativnog karaktera, tako da nisu donoseni nikakvi zaključci. Što se tiče atmosfere oko cjelokupnu situacije na Zapadnom Balkanu, sve frakcije gledaju na nju s velikim interesom i zabrinutočšću. Izvjestitelj sam ispred frakcije SPD-a zadužen za područje jugositočne Europe, a time i Zapadnog Balkana. Između ostalog sam i netko tko podrijetlo vuče iz te regije i time vrlo dobro pozna situaciju, čime se moje mišljenje u svim frakcijama s velikom pozornošću prati i uvažava. Time gledam da Zapadni Balkan bude što češće na dnevnom redu sjednica, s ciljem da se ta regija što prije integrira u Europsku uniju, kako bi ti napaćeni narodi konačno došli do mira, sigurnosti i blagostanja.
- Zeleni su pitali njemačku Vladu šta je ona konkretno učinila da bi ojačala bh. pravosuđe i koje zaključke izvlači iz neustavne proslave Dana RS-a. Šta njemačka Vlada može učiniti po pitanju trenutne političke situacije u Bosni i Hercegovini?
– Njemačka Vlada je već do sada puno inicijativa pokrenula kako bi se stabilizirala situacija u Bosni i Hercegovini, a i u regiji. Pored pravosuđa, tu su, naprimjer, njemačko-britanska inicijativa, koju je pokrenuo Frank-Walter Steinmeier, Berlinska inicijativa, koja je potaknula regionalnu suradnju za ekonomski razvoj regije. Osim toga, postoji niz inicijativa iz EU-a koje podržava i njemačka Vlada.
Međutim, sve te inicijative koje dolaze i koje se nude Bosni i Hercegovini imaju samo onda priliku za uspjeh ako se i društvo te politički odgovorne strukture na tom polju angažiraju. Nažalost, imam osjećaj da se na međunarodnom planu govori jedno, a u zemlji, na domaćem terenu, radi po starom.
- Vi ste u izjavama burno reagirali na obilježavanje 9. januara, Dana RS-a, u Banjoj Luci. Upozorili ste da se stvara klima 1988. ili 1989. godine. Koliko su opasne izjave koje podstiču na otcjepljenje RS-a, kao što je ona Milorada Dodika, koji je rekao da je ‘divna ideja odvojiti RS i napraviti zajednicu sa Srbijom’?
– Aktualna politička zbivanja u Bosni i Hercegovini koje proizvodi gospodin Dodik, uz pomoć njegovih ortaka, predstavnika ostala dva naroda, stvara klimu koja me podsjeća na kasne osamdesete godine, gdje se stvara ozračje neizvjesnosti i permanentne napetosti. Većina ljudi u Bosni i Hercegovini zastupa poziciju da pristaje na sve samo da se ne puca, što, pak, nacionalisti u Bosni i Hercegopvini složno koriste kako bi zadržali vlast. Zasigurno da mir nema alternative. No, ovakav trenutni mir, bez demokratskih sloboda, u kojem sva tri naroda žive u nacionalnom zatočeništvu, mir je koji nema dugoročnu budućnosti. Što se tiče otcjepljenja [RS-a], kojim Dodik stalno s vremena na vrijeme prijeti, za međunarodnu zajednicu to je nemoguća opcija, jer svako pomjeranj međudržavnih granica u Europi je neprihvatljivo, pošto bi to dovelo u pitanje sve međunarodne granice EU-a. To je i nacionalnim vođama Bosni i Hercegovini jako dobro poznato, ali ta priča ide, nažalost, još uvijek njima u korist, jer imam osjećaj da ne žele uređeno društvo, a kojeg, pak, neće biti bez cjelovite Bosne i Hercegovine.
- Proslavi Dana RS-a su prisustvovali i neki političari iz Srbije, uključujući i predsjednika te zemlje Tomislava Nikolića, a neki su se zvanično obratili javnosti. Kakve zaključke izvlačite iz stava Srbije prema Bosni i Hercegovini?
– Zapadni Balkan je, nažalost, i žrtva permanentnih izbornih kampanja, a već je poznato da je pojedinim političarima jedino opravdanje za njivo postojanje nacionalističke fraze koje, nažalost, u regiji još uvijek prolaze. Srbija se mora odlučiti kojim putem želi ići. Da li želi u EU, ili želi ostati izolirana. Ako želi u EU, što izrazito podržavam, onda mora birati onu politiku koja ide putem demokratskih vrijednosti, a koje se ne mjere voljom većine, već pravom i sigurnošću manjine. Dakle, nacionalizmu nema nikako mjesta u EU.
- Osim što je osudila proslavu Dana RS-a, međunarodna zajednica nije poduzela konkretne korake kako bi sankcionirala one koji su je organizirali. Da li međunarodna zajednica čini dovoljno kada su u pitanju Bosna i Hercegovina i regija?
– Međunarodna zajednica je jasno osudila protuustavno ponašanje Dodikove politike. Na kraju krajeva, međunarodna zajednica je i stvorila mir na području Bosne i Hercegovine i regije. Međutim, međunarodna zajednica nije voljna imati protektorat nad regijom. U svakom slučaju je teško u “ponedjeljak sankcionirati one koji su u nedjelju izabrani”. Istina je da se EU ne mora prilagođavati svakoj vlasti. Dakle, EU je spremna i već prakticira pomoć onim snagama u društvu koje žele da Bosna i Hercegovina bude ravnopravna članica europske obitelji, građanske ravnopravnsoti i blagostanja. Drugim riječima, EU može samo onda pomoći ako su politika i društvo spremni ići putem traženja prijatelja, umjesto neprijatelja.
- Sjedinjene Američke Države su uvele sankcije Dodiku zbog nepoštivanja presude Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i Daytonskog mirovnog sporazuma. Kakav je Vaš stav prema tome, da li bi EU trebala uvesti sankcije protiv političkog vodstva u RS-u?
– Istina je da su procesi u EU sporiji nego kada je u pitanju Amerika, ali zato su učinkovitiji. Cilj EU-a nije provoditi sankcije, već tražiti rješenja kako bi zdrav razum i demokratske vrijednosti zavladale cjelovitom Bosnom i Hercegovinom. Nacionalizam u Bosni i Hercegovini nije samo Dodik, već aždaja s najmanje tri glave.
- Evropski parlament je nedavno izglasao prijedlog rezolucije o napretku Bosne i Hercegovine, u kojem se traži da se promjene nužne za stvaranje funkcionalne države provedu uz poštivanje načela federalizma, decentralizacije i pune ravnopravnosti konstitutivnih naroda i građana. Federalizacija Bosne i Hercegvone se u evropskim krugovima u zadnje vrijeme spominje kao dobra opcija za Bosnu i Hercegovinu. Iz RS-a su proučili da su za federalizaciju, ali pod uslovom da taj bh. entitet ne bude uključen u taj proces. Da li federalizacija dobro rješenje za Bosnu i Hercegovinu?
– Apsolutno podržavam prijedlog rezolucije o napretku Bosne i Hercegovine. Federalizacija i decentralizacija te puna ravnopravnost konstitutivnih naroda i građana, po mom mišljenju, su nužni, pri čemu treba upravo u Bosni i Hercegovini ravnopravnost građana debelo podcrtati, jer je to, po mom mišljenju, i najveći problem Bosne i Hercegovine.
Federalizacija je, u svakom slučaju, nešto pozitivno, ako se temelji na posebnosti regionalnog tipa te jednakosti svih građana. Nažalost, ona federalizacija koju zagovaraju nacionalisti u Bosni i Hercegovini vodi ka tome da se stvore tri nacionalističke države u državi i time zacementira njihova vlast. I to se mora spriječiti.
- Njemačka se priprema za ovogdišnje izbore. Kako bi ishod tih izbora mogao utjecati na regiju?
– Njemačka vanjska politika je usklađena s politikom EU-a. To će biti tako dok se ne promijeni politika EU-a naspram regije Zapadnog Balkana. Ishod izbora u Saveznoj Republici Njemačkoj neće znatno promijenit odnose naspram Bosne i Hercegovine i regije. Bosna i Hercegovina i regija Zapadnog Balkana su područja koja se nalaze usred EU-a i time je neophodno ubrzati procese ulaska Bosne i Hercegovine i regije u EU, prije svega iz sigurnosnih razloga. Uvjeren sam u to da će pobjedom Martina Schulza i SPD-a Njemačka nastojati da se taj proces ubrza.
