Vesko Garčević, bivši crnogorski ambasador pri NATO i OSCE-u i profesor na bostonskoj Frederick S. Pardee školi za Globalne Studije, za “Zašto?” analizira ponovo iznešenu ideju američkog republikanskog kongresmena Dana Rohrabachera o razmjeni sjevera Kosova za Preševsku dolinu kao i o tvrdnji da Makedonija nije država te da bi Kosovo i Bugarska trebalo da je podijele.
Nestabilnost
Posljednja inicijativa republikanskog kongresmena Dana Rohrabachera, koji je uputio pismo predsjedniku Srbije Tomislavu Nikoliću kojem predlaže razmjenu teritorija juga Srbije za sjever Kosova kako bi se riješilo konačno pitanje razgraničenja između Srbije i Kosova, po meni nije ništa novo – to su ideje koju su bile i ranije aktuelne ili su se s vremena na vrijeme aktuelizirale.
Sjetite se i tokom rata u Bosni i Hercegovini i raspada Jugoslavije bilo je raznih ideja o razmjenama teritorije.
Bilo kakva razmjena teritorije na Balkanu u ovom trenutku, a i prije toga, a i u budućnosti, po meni zapravo predstavlja samo otvaranje novog rizika.
Razmjena teritorija je vrlo opasna i otvara Pandorinu kutiju na Balkanu.
Naš region je sam po sebi dosta i dalje ranjiv i suočava se sa nekom latentnom nestabilnošću godinama.
Iako sada izgleda da su stvari krenule na bolje i da zemlje regiona dijele iste ciljeve, naročito kada je u pitanju priključenje Evropskoj uniji, svako rješenje pitanja koja su na stolu, kao što je pitanje srpsko-albanskih odnosa, makedonsko albanskih odnosa, odnosa između Bošnjaka i Srba u BiH, i način kako je to predloženo u tom pismu po meni može dovesti samo do pogoršanja postojeće situacije i ne predstavlja nešto što bi se moglo smatrati ozbiljnom ponudom.
Oprez
Na drugoj strani, htio bih da analiziram i ko je tu ponudu predstavio.
Republikanac Rohrabacher je inače poznat po svojim ekscentričnim ponudama i idejama kako da se riješe pojedini spoljno-politički problemi.
Tako je prije nekoliko godina predlagao tadašnjoj državnoj sekretarki Hillary Clinton da pokrene inicijativu za ujedinjene Nagorno Karabaha sa Azerbejdžanom, pa je onda poznat po tome što je podržavalac ruskog predsjednika Vladimira Putina i podržavalac američkog predsjednika Donalda Trumpa.
No, više od toga možemo samo da sagledamo na koji način će američka politika da se kreira u odnosu na Balkan i Evropu.
EU i Balkan
Po onome što bi bile naznake, može se reći da će Amerika zapravo nastaviti sa povlačenjem iz Evrope, što uključuje i povlačenje sa Balkana, odnosno da Balkan neće biti na nekoj listi prioriteta američke administracije i da će se američka administracija vjerovatno kada su u pitanju vanjski prioriteti okrenuti prema Pacifiku i Kini.
Vjerovatno će, ako dođe do nekakvog pomirenja ili do nekakvog novog resetovanja odnosa između Rusije i Amerike, to zapravo značiti da će Balkan biti prepušten, odnosno da će se Balkanom baviti Evropska unija, a normalno da će to otvoriti šansu da Rusija pojača svoje prisustvo u ovom dijelu svijeta.
Da sumiram, mislim da ovoj inicijativi ne treba pridavati preveliki značaj ali normalno treba pratiti dalje korake koje bi Amerikanci i Sjedinjenje Američke Države mogli da urade kada je u pitanju Balkan.
