Dijalog Beograda i Prištine je propao – ili je bar na putu totalne propasti. U svakom slučaju, neizvjesno je kako će se uopšte dalje odvijati. Da li se to događa zato što je na sto stavljeno pitanje nezavisnosti Kosova?
Ako se analiziraju izjave zvaničnika Srbije nakon posljednje runde pregovora u Briselu, oni za propast pregovora podjednako krive Evropsku uniju i albansku stranu. Takođe, izvesnu dozu optužbi upućuju i na račun pojedinih inostranih ambasadora u Beogradu, koji nisu imenovani, piše Deutsche welle.
Premijer Srbije Aleksandar Vučić je tako, nakon sastanka sa predstavnicima Srba sa Kosova, rekao kako niko ne može da zamisli kakvim pritiscima su bili izloženi, i da je čitav razgovor izgledao kao pokušaj da se pronađe bilo šta na šta srpska strana ne bi pristala, kako bi bili optuženi za propast pregovora.
Premijer Srbije je takođe naveo da su Srbi na Kosovu s razlogom zabrinuti i istakao da pojedini albanski lideri prijete oružanim napadima na sjever Kosova.
Užurbani tajming pregovora
“Mislim da je prije svega zanimljivo pronaći odgovor na pitanje čemu ovako užurbana dinamika pregovora u Briselu“, kaže za DW Dušan Proroković iz Centra za strateške alternative.
“Sada se sve to odjednom podiže na najviši mogući nivo i očigledno pokušava da se uspostavi jedan novi politički okvir, ili napravi jedan novi politički dogovor. Jedini logičan odgovor za mene jeste da je na sto vraćeno pitanje priznavanja Kosova od strane Beograda. Drugi razlog za ovakvu formu razgovora ne vidim“.
Možda jedan od razloga za ovakvu žurbu unutar EU može biti i nepoznanica oko buduće politike Vašingtona prema Balkanu, navodi Proroković.
“Sasvim je moguće da iz tog pravca vetar duva, iako mi ne znamo kakva će biti nova američka politika na ovim prostorima. S druge strane, EU je blago rečeno šokirana prvim potezima Donalda Trumpa i, ukoliko se želi da se na brzinu izvuče neko priznanje Kosova od strane Srbije, onda je ovo možda posljednji trenutak. Možda bi i tu trebalo tražiti objašnjenje ovakvog užurbanog tajminga briselskih pregovora“.
Privremeni prekid dijaloga
Dragan Đukanović, potpredsjednik Centra za spoljnu politiku, smatra da je ovo samo privremeni prekid dijaloga i da će on sigurno biti nastavljen.
Đukanović podsjeća da je takvih prekida već bilo i ističe da jednostavno ne vidi nikakvu alternativu dijalogu. A što se tiče kapaciteta EU da vodi taj dijalog, Đukanović kaže:
„Evropska unija je suočena sa vlastitim problemima i mislim da ona nema kapaciteta da riješi određena regionalna pitanja. Tako da mislim da bi neko dodatno uključivanje, prije svega Amerike, što najverovatnije nije izgledno, jedino moglo da ubrza proces pregovora Beograda i Prištine“.
“Ključni problem za srpsku stranu je u ovom trenutku kako doći do Zajednice srpskih opština (ZSO). Taj dogovor iz Briselskog sporazuma se već skoro četiri godine ne ispunjava, i to je bio razlog da predsjednik Srbije Tomislav Nikolić kaže da bi Srbija to mogla sprovesti u djelo i bez Prištine“. Dragan Đukanović misli da to nije realno:
„U Briselskom sporazumu jasno stoji da je ZSO vezana za ustavni poredak Kosova, odnosno za politički sistem Kosova“.
Dva rješenja – oba nemoguća
Dvije strane koje su ukopane na svojim pozicijama, sa malim šansama da neko popusti, ostavljaju prostor za dilemu da li je nastavak dijaloga uopšte moguć. Beograd kaže da više nema prostora za popuštanje i ustupke, a albanska strana očito je nezainteresovana da bilo šta sprovede u djelo, sve dok za takvo ponašanje ima podršku većeg dijela međunarodne zajednice.
Dušan Proroković zato kaže da postoje dva rješenja: “Jedno je da Priština krene da ispunjava sve što piše u Briselskom sporazumu, a drugo je da Srbija prizna Kosovo. Što se tiče primjene Briselskog sporazuma, Beograd na tome može da insistira, ali ne vidim ko može da izvrši pritisak na Prištinu: NATO to neće učiniti, SAD gube interes za Balkan, a tek to neće učiniti Evropska unija. A priznanje Kosova takođe nije izvjesno, jer ne vidim koja bi to srpska vlast mogla da izvede bez velikih posljedica“.
Povratak dijaloga u UN
Rješenje bi možda mogao biti pokušaj Beograda da proces vrati u Ujedinjene nacije, ocjenjuje Proroković.
“Evropska unija se pokazala kao politički slaba i od početka je zauzela stav da se Srbija nekako privoli da prizna Kosovo, a da zauzvrat ne dobije ništa. Mislim da je EU potpuno izgubila kredibilitet i zato se mora tražiti novi medijator, kao što se moraju tražiti i novi garanti za neku novu bezbjednosnu arhitekturu Balkana. Jer, ako se SAD odavde postepeno povlači nama su potrebni neki novi igrači koji mogu da garantuju kako će se odvijati odnosi među balkanskim narodima.“
Dogovor Vučića i Thaçija?
Propast posljednje runde dijaloga ponovo je bio praćen dramatičnim obraćanjima premijera Aleksandra Vučića. Ponovo više niko nije bio siguran da li je situacija zaista ozbiljna ili je i ovo još jedna politička dramatizacija poput bezbrojnih državnih udara namjenjena u predizborne svrhe.
Dušan Proroković smatra da situacija jeste ozbiljna, ali da je „vlast već toliko puta ’vikala da dolazi vuk’, da je sada pitanje koliko će javnost u to da povjeruje. Vlast je u proteklom periodu potrošila svoj legitimet na te lažne uzbune u dnevnopolitičke svrhe“. A za predsjedničkog kandidata Vuka Jeremića situacija je jasna.
On tvrdi da je sve ovo „direktna koordinacija Vučića i Thaçija – i to zbog predstojećih izbora u Srbiji“.
