Društveno političku svakodnevnicu ovog jutra komentarisali smo sa Ibrahimom Prohićem, političkim analitičarom i psihologom.
Prohić je komentarisao obilježavanja Dana Republike Srpske 9. januara uprkos odluci Ustavnog suda Bosne i Hercegovine da je taj praznik neustavan.
“Mislim da bi sve događaje, pogotovo one koji nose toliko tenzija, kao što je ovaj, trebalo smjestiti u jedan kontekst – vidjeti kakvi se procesi iza toga dešavaju. Danas u Banjaluci se događa generalna proba državnog udara. Ta tvrdnja jeste dramatična i nosi puno rizika i puno neizvjesnosti. Mislim da trebamo hladno poredati činjenice. Prva je da je Dodik prešao tačku poslije koje nema povratka i ide stopama kojima je išao Slobodan Milošević. Da li će završiti kao on, to ne znamo i ne zavisi ni od nas niti od njega, zavisi od svjetskih moćnika. Valja imati na umu da je savremeno bh. pitanje, savremena kriza u BiH, zapravo geostrateško pitanje. Onako kako budu svjetski moćnici htjeli, tako će biti. Nije nimalo to utješno što sudbina BiH zavisi od toga. Druga činjenica je što ne postoji ni politički ni društveni faktor koji bi se na osmišljen način suprotstavio takvim silnicima. BiH živi po klišeu grčke tragedije, a to znači da politički smjerovi idu u krivom smjeru ali ništa ne preduzimamo da se loš rasplet ne dogodi. Koliko zabrinjava kriza koja traje dvije ili više decenija, toliko mene zabrinjava činjenica da ne postoji osmišljeni koncept koji bi ovo riješio”, komentarisao je Prohić.
“Nadalje, problem je što se ovdje radi o 9. januaru 1992. godine, u vrijeme kada je postojala Republika BiH koja je imala svoj Ustav. Tog dana je izvršen protuustavni čin. Druga činjenica jeste važeća presuda koji je taj dan proglasila neustavnim i navedeno je zbog čega ne može biti 9. januar. Treća činjenica je što je toga dana ’92. godine urađeno pravno nasilje, jer to što je odluka Skupštine Srba donijela, nije bila predviđena Ustavom BiH i najavila je zločine koji su se desili”, dodao je Prohić.
Istakao je i kako 9. januar sam po sebi nije problem, već da su problem politike i ciljevi.
“Ne radi se o ekscesu, izbornim manipulacijama, radi se o projektu kojim se nastoji derogirati država BiH”, naveo je.
Na pitanje zašto Dodik insistira na prisustvu Oružanih snaga BiH je odgovorio: “To ima dvije dimenzije. Prva je da se pokušavaju urušavati institucije na nivou države i to je taktika koja je u skladu sa strategijom, a strategija je secesija. Ako Dodik ima pravo da otvoreno govori o svojim ciljevima, onda i mi imamo. Drugi razlog je na simboličkoj ravni, ali nije manje važan. Ako je moja hipoteza tačna, da se priprema secesija, onda je vojska jako važan faktor jer se taj čin secesije ne može desiti bez oružane intervencije i zato je Dodiku jako bilo važno da se pojavi, ne vojni orksestar, nego da se pojavi oružana sila, da se pošalje poruka da politički projekat koji on priprema ima i oružanu silu”.
O dolasku predsjednika Srbije Tomislava Nikolića u Banjaluku na obilježavanje Dana RS je kazao: “Možda je grubo za reći, ali Nikolić nije glavna figura u Srbiji – zna se ko je tamo glavni – njihov premijer – i pogledajte sada šta Srbija radi – igra dvostruku igru. Sličnu igru igra i Zagreb, samo u rukavicama. Ovo je po sistemu dobrog i lošeg policajca. Nikolić je loši policajac i ide uz dlaku, radi što iritira ali ima svoje motive – predsjednički izbori su pred njim. Vučić je mudriji, on je za sada izabrao komforniju ulogu dobrog policajca, ali je i to prozirno. On ne dolazi kao premijer, ali dolaze njegovi ministri. Znamo koliku moć on ima u Srbiji i ministri ne mogu uraditi ništa bez njegovog znanja. Da ima iskrene namjere prema BiH, on je to vrlo lako mogao uraditi i učiniti da ministri ne dođu. Odnosi između Beograda i Sarajeva se ne mogu poboljšati jer nisu iskreni. Ništa bolji nisu ni na relaciji Zagreb-Sarajevo ili Zagreb-Beograd. Naoružavaju se i jedni i durgi”.
Neki smatraju da Rusija može potkopati stabilnost na Balkanu. U programu N1 televizije ranije je gostovao ambasador Rusije u BiH Petar Ivancov koji je odgovorio na pitanje da li bi Rusija podržala RS ako bi taj bh. entitet raspisao referendum o otcjepljenju od BiH.
“Svaki narod u BiH ima svoje ambicije. Hrvati bi htjeli treći entitet, Bošnjaci bi htjeli likvidirati taj entitet, a Srbi kažu da su jaki i veliki da žive sami. To su ambicije stranaka, a ne politika entiteta i država. Ako se pojavi takvo pitanje, onda ćemo vidjeti koji je naš odnos prema tome. Iz Banjaluke sada samo čujemo da nema nikakvog otcjepljenja”, kazao je ambasador Ivancov gostujući na N1.
“Implicitna poruka je da se u integralni integritet BiH ne smije dirati, ali da su sve opcije otvorene. Neizvjesnost ostaje i ovo potvrđuje moju tezu da sudbina ne zavisi od faktora unutar BiH. Država i društvo u BiH nisu razriješili nijedan vitalni problem – svi problemi koji su bili ranih ’90-ih, kad se pripremao rat protiv BiH, ostali su nerazriješeni i to sve generira ovo o čemu govorim”, komentarisao je Prohić izjavu Ivancova.