U više od 20 zemalja postoji njemačka manjina. Ponegdje ima problema sa odlukama države koje se donose na štetu te manjine, ponegdje je odnos prema njoj primjeran kao u Rumuniji.
Situacija njemačkih manjina u Evropi je vrlo različita od regije do regije – a to zavisi od istorijskog konteksta u svakoj od zemalja. Drugi svjetski rat, nacistička prošlost i komunistička diktatura su prije svega u zemljama srednje i istočne Evrope kao i u Centralnoj Aziji doveli do popriličnih promjena. U mnogim regijama su progoni, asimilacija, ali i iseljavanje u Saveznu Republiku Njemačku, stavili organizacije njemačkih manjina pred nove zadatke.
To je jedan od razloga zbog kojih je prije četvrt vijeka osnovana njemačka inicijativa AGDM (radna zajednica njemačkih manjina). To je informativno tijelo koje omogućava udruženjima iz Evrope i zemalja-nasljednica Sovjetskog Saveza da – pod krovom saveza FUEN (Federalna unija evropskih nacionalnosti) razmjenjuju iskustva i konkretno sarađuju u mnogim oblastima. U saradnji sa vladama njemačkih saveznih pokrajina izdaju se programi kojima se njeguju kultura i jezik njemačke manjine.
Grad koji „guta” manjinu
Hartmut Košik, poslanik Bundestaga i opunomoćenik vlade za doseljenike njemačkog porijekla i nacionalne manjine, jedan je od najvažnijih zagovornika saradnje manjina kako međusobno, tako i sa vladom u Berlinu i kulturnim organizacija u Njemačkoj. „Najvažnije je da stvarno uspije očuvanje njemačkog jezika kao najvažnije identifikacione odlike njemačke manjine, bez obzira u kojoj zemlji”, rekao je Košik na godišnjem zasjedanju za 2016. u Berlinu. On je za DW izjavio da su potrebni posebni napori kako njemački jezik ne bi bio samo jedan od omiljenih stranih jezika, već živ maternji jezik jedne manjine.
Ali, zajednički napori ne nailaze svuda na plodno tlo. Najnoviji slučaj odlučivanja na štetu njemačke manjine desio se u Poljskoj: u Šleskoj se planira povećanje grada Opola uključivanjem više okolnih opština u njegov sastav, što će drastično smanjiti procentualni udio njemačkog stanovništva. Ono neće dobiti svoje predstavnike u Savjetima opština a nestaće i dvojezične table i natpisi. Njemački jezik će izgubiti svoj status pomoćnog jezika u državnim institucijama.
Predsjednik države je pripadnik njemačke manjine
Rafael Bartek, predsjednik Socijalno-kulturnog društva Nijemaca u Šleskoj, kaže da je situacija „daleko od rješenja”. Vlada u Varšavi ignoriše proteste pogođenih građana i „ovdje imamo jasnu povredu prava manjina – kako poljskog prava koje se odnosi na manjine tako i evropskog Okvirnog sporazuma o manjinama“, kaže Bartek. Jer, njihovim pravilima je definisano da se ne smiju donositi mjere na štetu manjina. Bartek ne isključuje ni mogućnost podnošenja tužbe pred Evropskim sudom za ljudska prava.
Sasvim drukčija iskustva ima njemačka manjina u Rumuniji. Iako u Transilvaniji i Banatu živi samo još nešto manje od 40.000 Nijemaca, ova manjina je uspio primjer integracije i aktivnog učešća u političkom i društvenom životu. Njen nekadašnji predvodnik Klaus Johanis je 2014. izabran za predsjednika Rumunije. Ali, i tamo je manjina upućena na podršku Njemačke i to prije svega u oblasti obrazovanja. Njemačke škole u Rumuniji mogu da se osvrnu na vjekovnu tradiciju i nisu bile zatvarane čak ni za vrijeme komunističke diktature.
Manjine doprinose sporazumijevanju među narodima
Paul-Jirgen Por, predsjednik Demokratskog foruma Nijemaca u Rumuniji, u razgovoru za DW je ukazao na kritičnu situaciju školstva na njemačkom jeziku u svojoj zemlji. Nije problem manjak đaka, već nešto drugo: „90-96 odsto đaka u njemačkim školama su Rumuni ili pripadnici drugih manjina – naše škole su na dobrom glasu. Ali, čak i u većima gradovima vlada akutni manjak predmetnih nastavnika koji govore njemački jezik“. Do toga je došlo prije svega zbog odlaska fakultetskih apsolvenata koji znaju njemački u industrijske i privredne branše koje dobro plaćaju. Iz tog razloga je i finansijska podrška Njemačke tim školama od velike važnosti.
Nadležni u Njemačkoj su prepoznali probleme i žele da i dalje pružaju potporu savezima njemačkih manjina u inostranstvu. Ali, i zemlje u kojima žive te manjine imaju neke obaveze. O tome će se diskutovati i na predstojećoj konferenciji Njemačkog instituta za kulturu i istoriju Nijemaca u Istočnoj Evropi. Za Saveznu Republiku Njemačku, ti savezi su od velikog značaja, jer rade ne samo na njezi njemačke kulture i njemačkog jezika, već se zalažu i za sporazumijevanje među narodima.
